Istraživači su otkrili da su primitivni ljudi koji su živjeli prije 2,75 milijuna godina na arheološkom nalazištu poznatom po nazivu Namorotukunan kontinuirano koristili kameno oruđe tijekom 300.000 godina.
Dosadašnji su dokazi upućivali na to da su najraniji oblici korištenja alata bili kratkotrajni i slučajni te da se znanje o njima brzo pogubilo.
Nalaz u Namorotukunanu prvi je koji ukazuje na to da se tehnologija prenosila tisućama generacija.
Voditelj istraživanja, profesor David Braun s washingtonskog Sveučilišta George Washington kazao je da ovo otkriće, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Communications, pruža vrlo snažne dokaze koji bi mogli radikalno utjecati na promjenu u dosadašnjem razumijevanju ljudske evolucije.
Mislili smo da je upotreba oruđa možda bila prolazna, no kada vidimo da se 300.000 godina ponavljaju isti obrasci ponašanja, to jednostavno nije moguće, rekao je.
Ovakvo je ponašanje bilo kontinuirano. Ljudi i njihovi preci vjerojatno su puno ranije počeli s korištenjem oruđa, a koristili su ga dulje nego što smo ranije mislili.
Oldowan
Arheolozi su na nalazištu Namorotukunanu proveli deset godina. Ondje su otkrili 1300 oštrih oštrih kamenih pločica, kamenih čekića i obrađenog kamenja koje je prikupljeno u riječnom koritu.
Sve otkriveno oruđe izrađeno je tehnologijom koja je poznata kao 'oldowan'. Nazvana je prema nalazištu u klancu Oldowan u sjevernoj Tanzaniji. Riječ je o prvoj i najstarijoj poznatoj rasprostranjenoj metodi izrade kamenog oruđa u povijesti.
Iste vrste alata pronađene su u trima različitim slojevima tla, a što je sloj bio dublji, to je starije razdoblje iz kojega potječe.
Zbog kvalitete je svaki kamen biran vrlo pažljivo, što ukazuje na to da su njihovi tvorci bili iznimno vješti i da su točno znali što traže, rekao je jedan od članova istaživačkog tima, dr. Dan Palcu Rolier sa Sveučilišta u Sao Paulu.
Ovdje vidimo iznimnu razinu sofisticiranosti u izradi. Ti su ljudi bili vrlo pronicljivi geolozi. Znali su točno gdje i kako pronaći najbolji materijal, pa se na neke alat i danas možemo porezati, rekao je za BBC.
Geološki dokazi ukazuju na to da je upotreba ovakvih alata drevnim stanovnicima vjerojatno pomogla da prežive dramatične klimatske promjene, poput prijelaza s močvarnih krajolika na suhe travnjake i polupustinje.
Tehnologija kao oblik prilagodbe
Umjesto da se fizički prilagođavaju novim uvjetima koristili su tehnologiju kao oblik prilagodbe, otkrivajući kako doći do hrane, uključujući meso i korijenje biljaka.
Često su velike promjene životne sredine populaciju primoravale da se i fizički prilagode novim uvjetima ili da napuste to područje, no tvorci oruđa u ovoj su regiji uspjeli opstati upravo zahvaljujući korištenju tehnologije, a ne biološkoj prilagodbi, pojasnio je dr. Palcu Rolier.
Ovim ranim naseljenicima istočnog dijela bazena Turkane upravo je tehnologija omogućila preživljavanje u okruženju koje se brzo mijenjalo, pri čemu se nisu prilagođavali oni, već su mijenjali način na koji su dolazili do hrane. Nisu morali evoluirati mijenjajući vlastita tijela da bi se prilagodili promjenama - mijenjali su alat. Njihov izvor prehrane se mijenjao, ali su se oni, zahvaljujući tehnologiji prilagodili i pronašli nove izvore hrane, kazao je.
Ova otkrića dovode u pitanje dosadašnja znanstvena saznanja o ljudskoj evoluciji. Spomenuto su područja prije 2,75 milijuna godina naseljavali rani predstavnici ljudskog roda koji su imali relativno malen mozak i vjeruje se da su živjeli uz svoje pretke, australopiteke, koji su imali veće zube.
Znanstvenici su dosad vjerovali da se kontinuirana upotreba oruđa pojavila znatno kasnije, prije 2,4 do 2,2 milijuna godina, u vrijeme kada se u ljudi već razvio relativno veći mozak, pojašnjava prof. Braun. Dodaje da se dosad smatralo kako su se alati razvili da bi omogućili prehranu predstavnika ljudskog roda s većim mozgom, no Braun ukazuje na dokaze o alatima i prije nego što im se povećao volumen mozga.
Branu kaže kako istraživanje upućuje na to da su prvi ljudi bili inovatori puno prije nego što se to dosad vjerovalo i da za njihov opstanak nije zaslužna isključivo biološka evolucija, već i tehnologija koju su koristili.
Vjerojatno smo prilično podcijenili rane ljudske pretke. Danas možemo pratiti korijene naše prilagodljivosti promjenama uz pomoć tehnologije puno ranije nego što smo mislili – sve do prije 2,75 milijuna godina, a možda i ranije, smatra Braun.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
