Da nikad nije kasno za promijenu karijere i da svo životno iskustvo može itekako pomoći u tome, na najbolji način pokazuje slučaj Hrvoje Mihovilovića. Ovaj kapetan duge plovidbe s 30 iskustva odlučio je kapetansku kabinu zamijeniti uredom na kopnu, no nije se baš previše udaljio od pomorstva.
Iako je pomorsku karijeru zamijenio onom u IT-u, Mihovilović je zahvaljujući svom znanju odlučio pronaći rješenje dokumentiranog problema u pomorstvu - onog koji se tiče nadzora kormilara pri izvršenju naredbe za kormilarenje.
Brodovi na otvorenom moru većinom plove s uključenim automatskim pilotom, međutim za ulazak u luke i prolazak kroz uske kanale brod mora ići na ručno kormilarenje. Tada se na brod ukrcava pomorski peljar, odnosno pilot, a kormilo preuzima kormilar kojem pilot izdaje naredbe za kormilarenje. Pravila nalažu da se sve naredbe u vezi sa sigurnim radom plovila moraju izvršiti pomoću komunikacije u zatvorenoj petlji. To je tehnika koja se koristi za izbjegavanje nesporazuma i uključuje ponavljanje naloga i pozitivnu potvrdu da je poruka shvaćena. Najočitiji problem je da komunikacija u zatvorenoj petlji ne sprječava kormilara da kormilo postavi na krivu stranu. Stoga je nadzor izvršenja naloga i dalje od najveće važnosti. Ovo je izvadak iz Bridge Resource Management pravilnika, ujedno i začetak ideje o tehnološkom rješenju problema, pojašnjava Mihovilović kojemu je ideja o projektu Helm Order Monitor sinula upravo zbog dugogodišnjeg iskustva.
Naredbe za kormilarenje su po pravilima uvijek na engleskom jeziku što dosta pomaže u cijeloj ovoj izvedbi. Rješenje za spomenuti problem krije se u Helm Order Monitoru (za koji je i prijavljen patent) ili u prijevodu Monitoru naredbi za kormilarenje. To je elektronički uređaj predviđen za upotrebu na zapovjedničkim mostovima brodova koji koristi funkciju prepoznavanja govora te prema za to predviđenim pravilima i primljenim podacima s brodskih senzora kontrolira da li su izdane naredbe za kormilarenje razumljive, potvrđene i pravilno izvršene, ističe i navodi kako postoji zaista more prednosti koje ovaj proizvod donosi.
Osim što rješava probleme vezane uz komunikaciju, svijest o situaciji i pad koncentracije uređaj služi i kao indikator zadnje izdane naredbe. Kupcima će biti interesantna i mogućnost analitike registriranih upozorenja. Putem NMEA 0813 protokola, standarda u povezivanju elektronike na brodu, uređaj bi se spojio na pet senzora, datum i vrijeme, brzinu, kurs, kut kormila i brzinu okreta broda, pojašnjava Mihovilović.
No, kako uređaj zapravo funkcionira?
Na primjer, izdana je naredba za kormilarenje. Osim u izvanrednim slučajevima, uređaj se aktivira tek nakon ponavljanja naredbe za kormilarenje kako bi se minimalizirala mogućnost pogrešne interpretacije te navođenje kormilara. Sljedeći korak je kontrola primjene komunikacije u zatvorenoj petlji, odnosno potvrda pilota da je poruka shvaćena. Za sve korake komunikacije postoje vizualna i zvučna upozorenja u slučaju da je nešto preskočeno ili krivo protumačeno. Ako bi kormilar nakon naredbe postavio kormilo u krivu stranu uređaj upozorava vizualno i jednim dugim zvučnim signalom. Nakon izvršene naredbe brod je na ustaljenom kursu što kormilar mora izvijestiti a pilot i potvrditi. Ako bi nakon toga došlo do odstupanja za dva ili više stupnjeva, uređaj upozorava vizualno i s tri kratka zvučna signala, kaže Mihovilović i ističe kako bi osim osnovnog uređaja u ponudi bili i ponavljači te daljinska kontrola za uređaj.
S obzirom da je na zapovjedničkim mostovima već oko 30 uređaja obveznih za ugradnju, uređaj je minimalnih dimenzija kako bi se lakše uklopio među postojeće navigacijske uređaje.
Testiranje se provodi u tri faze. Prvo se razvija softver s adapterom za simulaciju NMEA 0813 signala. U početku bih koristio već gotova Automatic Speech Recognition rješenja trenirana na različite akcente engleskog jezika korištenog u pomorstvu. Druga faza podrazumijeva testiranje u nautičkom stimulatoru i treća faza se odnosi na instaliranje na brodu i testiranje u suradnji s pomorskim peljarima, rekao je Mihovilović koji predviđa bruto zaradu od 100 milijuna dolara za osam do deset godina.
Iako su troškovi projekta veliki, ne odustaje od njegove realizacije i patentiranja. Konkurencije nema, a tržište vapi za ovakvim uređajem. Premda u Hrvatskoj nije uobičajeno mijenjati posao nakon 30 godina rada, ovom kapetanu to nije predstavljalo prepreku. Svoje je snove i ambicije odlučio predočiti u realnost unatoč tome što je okolina u početku bila skeptična.
Naime, Mihovilović je član startup communityja Digitalna Dalmacija i prošao je startIT akademiju koju organizira ICT županija.
Za startIT@PICS Akademiju sam saznao u novinama. Kako plovim na kruzerima, ostao sam na „suhom“ neko vrijeme zbog aktualne situacije. Imao sam dosta vremena kući i vidio sam da se otvara startIT pa sam se odlučio prijaviti i vidjeti kako će to ispasti. StartIT mi je stvarno pomogla u mojim prvim koracima, puno toga sam naučio i već sam je preporučio brojnim mladim ljudima koji imaju slične ambicije.Ne treba puno hrabrosti za krenuti na startIT@PICS Akademiju. To je izvrsna prilika jer se i povežeš s brojnim istomišljenicima, prisjetio se Mihovilović.
Upravo je kroz Digitalnu Dalmaciju uspio okupiti tim koji sad radi na njegovom projektu i zahvaljujući kojoj je uređaj i osmišljen.
Ekipu sam upoznao upravo na startIT-u i eventima koje organizira ICT županija. Najlakše je tako pronaći nekoga kada vidiš njegovu želju i interes za uključivanje u posao. Antu Đonlića, Nikolu Tandaru i Tomislava Sesera upoznao sam tu, a sada zajedno radimo na projektu s Mislavom Biondićem koji u Zagrebu ima svoju marketinšku agenciju, ističe Mihovilović, ujedno i dobitnik nagrade od 50 000 kuna na GrowIT natječaju, koja mu je uvelike pomogla da razvije svoj projekt.
