Znanstvenici i stručno medicinsko osoblje upozoravaju na neselektivnu upotrebu vitaminskih dodataka usred pandemije koronavirusa, među kojima je i zloupotreba, odnosno pretjerano uzimanje nutritivnih suplemenata s vitaminom D, koji mogu imati kontraefekt i biti vrlo opasni za zdravlje.
U nastojanju da poboljšaju imunitet i tako se zaštite od koronavirusa, pojedinci u organizam unose veće količine egzogenih tvari ili spojeva koji mijenjaju funkciju endokrinog sustava brzinom na koju tijelo nije naviklo, što može biti opasno, a to je slučaj s vitaminom D.
Organizmu trebaju određene tvari da bi se zdravo razvijao i funkcionirao. Neki od njih su vitamini koji pridonose pravilnom funkcioniranju organizma. Vitamin D konkretno pridonosi apsorpciji kalcija, jednog od čimbenika važnih za izgradnju kostiju.
No to nije jedina njegova uloga. Na jednak način pridonosi zdravome funkcioniranju živčanoga, mišićnog i imunosnog sustava, zbog čega je u doba pandemije koronavirusa dodatna količina vitamina D značajna upravo za jačanje imunosnog sustava.
I upravo zato mnoštvo je ljudi u doba pandemije 'na svoju ruku' počelo uzimati dodatke bogate vitaminom D, no negativne posljedice već su isplivale na površinu.
Istraživanja su ukazala na to da velikom broju oboljelih od COVID-19 nedostaje dovoljna količina vitamina D, zbog čega je pokrenut trend unošenja u organizam većih količina tog vitamina zbog zaštite od virusa.
U samo nekoliko mjeseci znanstvenici su od upozorenja o nedostatku vitamina D u populaciji prešli na upozorenje o zloupotrebi i neselektivnoj upotrebi suplemenata koji se nude za poboljšanje imuniteta, piše španjolski El Pais.
Potreba organizma za vitaminom D razlikuje se od osobe do osobe, pa ne postoji jedinstvena razina koncentracije 25-hidroksivitamina D koji ukazuje na njegov manjak, a istodobno ne postoji ni konsenzus u pogledu precizne razine vitamina D koja bi bila optimalna za zdravlje pojedinca, rekli su znanstvenici američkog Nacionalnog instituta za zdravlje.
Oni upozoravaju da su previsoke koncentracije vitamina D u krvi gotovo uvijek posljedica njegova prevelikog unosa putem dijetetskih suplemenata koji se primjenjuju kao dopuna uobičajenoj prehrani te, među ostalim, mogu rezultirati bubrežnom insuficijencijom i aritmijom, a u najgorem slučaju i smrću.
Hiperkalcemija u djece i odraslih pacijenata sve je češća među osobama koje su tijekom pandemije uzimale veću količinu vitamina D od preporučene. Američki znanstvenici ističu da svaki organizam reagira na drukčiji način.
Nastojeći što bolje informirati stanovništvo, američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) upozorava:
Unošenje u organizam prevelike količine vitamina D može biti štetno. Previsoke koncentracije u krvi (veće od 150 ng/ml) mogu rezultirati mučninom, povraćanjem, mišićnom slabošću, dezorijentiranošću, bolovima, gubitkom apetita, dehidracijom, prečestim mokrenjem, povećanom žeđi, stvaranjem bubrežnih kamenaca, zatajenjem bubrega, aritmijom, pa čak i smrću.
Brojne zdravstvene ustanove širom svijeta upozoravaju na prekomjernu upotrebu dodataka prehrani ''na svoju ruku'', no čini se da se njihova upozorenja ignoriraju.
