Sve egipatske kraljevske mumije pronađene u 19. i 20. stoljeću već su odavno otvorene radi znanstvenih istraživanja, no postoji jedna iznimka. Egiptolozi naime nikad nisu bili dovoljno hrabri da otvore mumiju faraona Amenotepa I, ali ne zbog nekakvog mitskog prokletstva, već zato što je savršeno omotana, prekrasno ukrašena te što su joj lice i vrat prekriveni izvrsnom i živopisnom maskom ukrašenom raznobojnim kamenjem.
Ipak, egipatski znanstvenici su se dosjetili kako to zaobići pa su po prvi put, korištenjem trodimenzionalnog CT skenera odmotali mumiju na digitalan način, kako bi proučili što se nalazi u njoj. Svoja otkrića objavili su u znanstvenom časopisu Frontiers in Medicine.
To je ujedno bilo i prvo otvaranje Amenotepove mumije u posljednja tri tisućljeća. Posljednji put ona je otvorena u 11. stoljeću prije Krista, odnosno više od četiri stoljeća nakon originalne mumifikacije i pogreba. Hijeroglifi opisuju kako su egipatski svećenici tijekom kasnije 21. dinastije obnavljali i ponovno pokapali kraljevske mumije iz ranijih, starijih dinastija, kako bi popravili štetu koju su nanijeli pljačkaši grobnica.
Mumiju Amenotepa I ponovno su previli i pokopali nakon restauracije visoki Amunovi svećenici, rekao je dr. Sahar Saleem, prvi autor studije i profesor radiologije s medicinskog fakulteta sveučilišta Kairo te radiolog Egyptian Mummy Project-a.
Digitalnim odmatanjem mumije i skidanjem njezinih virtualnih slojeva, maske za lice, povoja te same mumije, mogli smo proučavati ovog dobro očuvanog faraona u dosad nezabilježenim detaljima, ističe Saleem.
Otkrili smo da je Amenotep I bio star otprilike 35 godina u vrijeme svoje smrti. Bio je visok otprilike 169 centimetara, imao je dobre zube, nosio je 30 ogrlica te jedinstven zlatni pojas sa zlatnim kuglicama. Čini se da je fizički sličio ocu, imao je usku bradu, malen i uzak nos, kovrčavu kosu te blago izražene gornje zube, opisao je Saleeem.
Dodao je kako nisu mogli pronaći nikakve tragove deformacija od bolesti ili ranjavanja, koje bi opravdale uzrok njegove smrti, osim brojnih sakaćenja nastalih posthumno, najvjerojatnije od strane pljačkaša grobnica nakon njegovog pogreba.
Njegovu utrobu odstranili su svećenici koji su ga originalno mumificirali, no ne i njegovo srce i mozak, kaže Saleem.
Saleem i njegov kolega i koautor studije dr. Zahi Hawass prethodno su pretpostavljali da je glavna namjera restauratora iz 11. stoljeća prije Krista bila ponovno iskoristiti pogrebnu opremu za kasnije faraone, no ovim najnovijim istraživanjem otklonili su te vlastite špekulacije.
Pokazali smo da se CT skeniranje može koristiti za antropološke i arheološke studije na mumijama, uključujući i onim drugih civilizacija, primjerice peruanskim, zaključuju Saleem i Hawass.
Mumija Amenotepa I otkrivena je 1881. godine na arheološkom nalazištu Deir el Bahari, na jugu Egipta. Bio je drugi faraon egipatske 18. dinastije i vladao je između 1525. i 1504. godine prije Krista, a doba njegove vladavine smatra se egipatskim zlatnim dobom.
Izvor: EurekAlert
