Napokon objašnjeno zašto muškarci imaju veći rizik od smrti od COVID-19 nego žene

Otkako je izbila pandemija novog koronavirusa, poznato je da su neki dijelovi populacije podložniji razvoju teškog oblika bolesti COVID-19, no znanstvenici su napokon uspjeli dokučiti zašto muškarci češće razvijaju teži oblik te bolesti od žena.

Branimir Vorša | 09.09.2020. / 11:42

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Kako se pandemija novog koronavirusa razvija, za sve više ljudi postoji povećan rizik od razvoja težeg oblika bolesti COVID-19. Tako povećan rizik, osim starije populacije koja ima kompromitiran imunitet ili postojeće zdravstvene tegobe, imaju i pretile osobe, ali i muškarci.

Zapravo muškarci i žene imaju podjednake šanse zaraziti se s COVID-19, no kod muškaraca postoji veći rizik od smrti od te bolesti.

Nova znanstvena studija sugerira da varirajuće reakcije imunološkog sustava na virus SARS-CoV-2, zbog starosti i spola, mogu ovisiti o virusnom opterećenju te vremenskom tijeku infekcije.

To znači da kod starijih osoba i muškaraca određeni faktori mogu dovesti do slabljenja imuniteta, što tijelu otežava borbu s novim koronavirusom. Znanstvenici napokon znaju zašto je to tako.

Proučavali su RNK prikupljen iz brisova nosa 430 osoba koje su bile pozitivne na COVID-19 te 54 osobe koje su bile negativne. Njihova studija objavljena je u znanstvenom časopisu PLOS Biology i omogućuje bolje razumijevanje mehanizama koji pokreću različite reakcije zaraženih pojedinaca unutar različitih demografskih skupina, uključujući dob i spol.

Slika nije dostupna Znanstvenici otkrili: Muškarci su podložniji infekciji koronavirusom jer imaju više ključnog enzima ACE2 u krvi

Slika nije dostupna Koronavirus snažnije pogađa pretile muškarce

Znanstvenici su analizirali antivirusne i imunološke reakcije kroz varijablu težine  infekcije, dobi, spola i virusnog opterećenja. Otkrili su da se reakcija imunoloških stanica ne aktivira prva tri dana od početka infekcije, a snaga i sastav te reakcije ovisi o virusnom opterećenju i dobi i spolu.

Znanstvenici su primijetili disfunkcionalnu antivirusnu reakciju kod starijih osoba te muškaraca, obzirom na razinu virusnog opterećenja.

To otkriće važno je i za razvoj lijeka protiv COVID-19, a sam tim koji je provodio istraživanje ističe da je to potrebno dodatno istražiti jer su brisovi uzeti iz nazofarinksa (nosnog dijela ždrijela), što nije osjetljiva anatomska lokacija za precizno proučavanje markera sistemske upale.

Kad je riječ o reakcijama imuniteta na zarazu, ključnu ulogu imaju proteini interferoni, koje stanice proizvode kao odgovor na prisutnost nekih virusa. Kod novog koronavirusa može postojati slaba aktivacija interferona na početku infekcije te puno jača kasnije tijekom bolesti, što onda dovodi do razvoja teškog oblika COVID-19.

Studija je pokazala da, primjerice, muškarci imaju smanjene razine b-stanične specifične antivirusne reakcije, dok je kod žena slika upravo suprotna.

S druge strane, znanstvenici su uočili povećanu ekspresiju nuklearnog faktora kappa-B (NF-kB) kod muškaraca, što može predstavljati neadekvatnu reakciju imuniteta ili adaptivni mehanizam za smanjivanje štetne upale, jedne od glavnih značajki COVID-19 patogeneze.

Kod starijih pacijenata primijećena je slabija ekspresija Th1 kemokina CXCL9/19/11, njihovih srodnih receptora CXCR3, kao i CD8A te granzima B. Sve su to ključni geni za proučavanje, s obzirom na to da njihova smanjena razina može značiti disfunkcionalnost citotoksičnih T-stanica i prirodnih stanica ubojica.

Izvor: News Medical

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti