Uoči Nove godine, NASA je objavila kako je u dogovoru s partnerima, odlučila produljiti životni vijek Međunarodne svemirske postaje sve do 2030. godine, kako bi se osigurao nastavak istraživanja koja se trenutno provode u jedinstvenom laboratoriju u orbiti.
Međunarodna svemirska postaja pokazala je kako je moguća mirna, međunarodna, znanstvena suradnja. Tijekom više od 20 godina, ISS je omogućio nevjerojatne znanstvene, obrazovne i tehnološke napretke koji su bili na dobrobit čovječanstva, istaknuo je voditelj NASA-e, Bill Nelson.
Dodao je kako će produžetak rada omogućiti inovaciju i konkurentnost, ali i razvoj tehnologija potrebnih za slanje ljudi ponovno na Mjesec, a onda i na Mars.
Kako je sve više nacija aktivno u svemiru, sad je važnije no ikad da SAD nastavi svoj rad te sudjeluje u stvaranju međunarodnih partnerstava i pravila i normi za mirno i odgovorno korištenje svemira, dodao je Nelson.
Podsjetimo, projekt Međunarodne svemirske postaje pokrenut je još 1984. godine, a prvi su moduli lansirani 1998. godine. Međuvladin sporazum o svemirskoj postaji potpisalo je 15 zemalja koje su uključene u projekt (Kanada, Japan, Rusija, SAD i 11 zemalja Europske svemirske agencije - Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska, Švicarska te Velika Britanija).
Originalno je bilo zamišljeno da ISS u orbiti ostane do kraja 2024. godine, no s ovim produljenjem, trebala bi funkcionirati još pet godina dulje.
Pitanje je samo hoće li zemlje koje su potpisnice originalnog sporazuma, biti spremne toliko dugo financirati ISS. Naime, Rusija je već donijela odluku o povlačenju iz programa ISS 2025. godine i započela s prvim radnjama za izgradnju vlastite svemirske postaje. U međuvremenu je pojašnjeno kako će Rusija i dalje sudjelovati u ISS-u, barem dok njena nova postaja ne bude u funkciji.
Kina je svoju svemirsku postaju već počela graditi i dokazala da je funkcionalna boravkom prvih astronauta.
Produljenje rada ISS zahtjevat će nova financijska sredstva. Ne samo za rad već i za nužne popravke starijih dijelova ISS-a. Podsjetimo, prošle je godine otkrivena pukotina na jednom ruskom modulu, zbog koje je zrak s postaje isticao u svemir. Nakon dugog traženja, a potom i popravka pukotine, u medijima se počelo pisati kako to nije jedina pukotina s kojom se ISS nosi te da bi u budućnosti moglo biti još i više.
Prema trenutno dostupnim podacima, ISS slovi kao najskuplji projekt do sad. Za njen razvoj i funkcioniranje, tijekom proteklih nešto više od 20 godina, potrošeno je više od 150 milijardi dolara. Prema nekim podacima, NASA godišnje troši između 3 i 4 milijarde dolara za održavanje i funkcioniranje ISS-a.
Stoga ne iznenađuje da je posljednjih godina sve glasnija ideja o komercijalnoj upotrebi ISS-a. Točnije, omogućavanju svemirskih turističkih letova i boravaka na ISS-u, ali i o davanju mogućnosti komercijalnim tvrtkama da koriste laboratorije na ISS za svoja istraživanja. Po prilično paprenoj cijeni.
Za sad je na ISS-u sniman film (u ruskoj produkciji), boravilo je nekoliko bogatih ljudi, ali to je tek kap u moru ukupnih troškova.
Što ISS bude stariji, troškovi održavanja bit će veći, a to znači i da će biti potrebno izdvajati veća sredstva. Paralelno uz to, trebalo bi se početi izdvajati sredstva i za novu svemirsku postaju. U NASA-i se nadaju da bi taj dio, izgradnje nove svemirske postaje, mogle preuzeti privatne tvrtke (poput one Jeffa Bezosa), na kojima bi onda NASA i partneri zakupljivali prostor za svoje astronaute.
No, hoće li se to ostvariti, teško je reći. Za sad možemo biti sigurni da će sljedećih osam godina ISS još uredno obilaziti Zemlju i pružati astronautima dom u svemiru.
