Istraživački tim Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Beate Halassy uspješno je uspostavio test neutralizacije "divljega" soja virusa SARS-CoV-2 te tako stvorio preduvjete za razvoj, kontrolu i primjenu specifičnih imunoglobulina u liječenju COVID-a u Hrvatskoj.
Kako ističu sa Sveučilišta u Zagrebu, riječ je o najrelevantnijem testu za procjenu imunosti na virus koji omogućuje mjerenje količine protutijela koja su sposobna spriječiti ulazak virusa u naše stanice, odnosno koja virus mogu neutralizirati. Znanstveni rad o rezultatima svojeg istraživanja tim je objavio u jednom od vodećih časopisa u imunologiji – Frontiers in Immunology.
Ističu kako su u svojem radu uspješno standardizirali proces odabira najučinkovitijih plazmi u neutralizaciji virusa koje se u Hrvatskoj koriste u liječenju imunokompromitiranih osoba oboljelih od bolesti COVID-19 već od prosinca 2020. Riječ je o pacijentima s oslabljenim imunosnim sustavom koji se ne mogu sami boriti s virusom – najčešće hematološko-onkološki bolesnici, koji zbog liječenja osnovne bolesti privremeno ne mogu proizvoditi vlastita protutijela.
Uspostavljanje testa neutralizacije cjelovitoga infektivnoga virusa SARS-CoV-2 zahtijeva posebne uvjete rada, koji su postignuti u laboratoriju biosigurnosne razine 3. Takav se laboratorij nalazi u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", u kojem su istraživači Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s kolegama s Klinike, iz PCR pozitivnoga oro- i nazofaringealnoga brisa pacijenta izolirali SARS-CoV-2. Time je stvoren početni materijal za razvoj virusnoga standarda u naprednim analizama neutralizacijskoga potencijala ispitivanih plazmi.
U svrhu smanjenja varijabilnosti testa istraživači su formirali sustav pohrane glavnih bioloških komponenti testa: virusa, stanica te internoga standarda protutijela, koji su kontinuirano provjeravani kako bi se osigurala ponovljivost testa. Test je standardiziran i kalibriran prema međunarodnom standardu (Prvi WHO internacionalni standard) čim je postao dostupan.
Mlade znanstvenice dr. sc. Sanda Ravlić i dr. sc. Željka Mačak Šafranko stoga su tijekom istraživanja u svojim rukama držale novi, nepoznat infektivni virus, za koji u počecima epidemije nije postojao lijek ni cjepivo.
U suradnji s kolegama iz Hrvatskoga centra za transfuzijsku medicinu u Zagrebu i transfuzijskih centara iz drugih hrvatskih gradova te s liječnicima iz zagrebačkih bolnica organizirano je prikupljanje plazme te njezina distribucija pacijentima. Kako bi se smanjila varijabilnost rezultata analize, količine protutijela prisutnih u plazmama prikupljenima diljem Hrvatske bilo je potrebno korelirati s rezultatima komercijalnih testova korištenih u hrvatskim transfuzijskim centrima te ih usporediti s rezultatima testa neutralizacije. Tako su neutralizacijski potencijali plazmi izraženi na istovjetan način. Ključnu ulogu u tom dijelu istraživanja imala je dr. sc. Ana Hećimović.
Praćenjem količine neutralizacijskih protutijela u serumu imunokompromitiranih pacijenata zaraženih koronavirusom koji nemaju vlastita protutijela istraživači su dokazali uspješan prijenos neutralizirajućih protutijela konvalescentnom plazmom.
Klinička poboljšanja i pogoršanja pacijenata podudarala su se s povećanjem i smanjenjem transfundiranih neutralizirajućih protutijela u serumu bolesnika, što je dokazalo njihov doprinos kontroli bolesti.
Rezultati istraživačkoga tima Sveučilišta u Zagrebu također su upozorili na veliku količinu neusporedivih podataka nastalih tijekom pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 zbog korištenja različitih testova za procjenu količine protutijela koji nisu validirani ni kalibrirani prema Prvom WHO internacionalnom standardu. Stoga su iz mnoštva studija objavljenih diljem svijeta izostali zaključci o količinama protutijela koja pružaju dobrobit pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19.
Naglašavaju kako je njihov visokokontrolirani test neutralizacije "divljega" soja virusa SARS-CoV-2, kao i vrlo strog sustav praćenja količine neutralizirajućih protutijela u serumu pacijenata, prepoznala je i svjetska znanstvena zajednica.
Ovo istraživanje dio je projekta Stvaranje preduvjeta za uvođenje seroterapije u Hrvatskoj, koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Na projektu, čija je provedba započela u srpnju 2020., sudjeluju istraživači i stručnjaci iz četiriju hrvatskih institucija: Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu, Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i Imunološkoga zavoda.
