Norveški znanstvenici posve slučajno otkrili lijek koji se ponaša kao antibiotik, ali to zapravo nije

Postoji bojazan da će, ako se ne razvije nova vrsta lijekova, otpornost bakterija na antibiotike postati najčešći uzrok smrti do 2050. godine. Zahvaljujući timu norveških znanstvenika medicina možda konačno ima odgovor na taj problem.

Branimir Vorša | 25.06.2020. / 15:11 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Tim znanstvenika iz bolnice St. Olav u Trodheimu u Norveškoj tvrdi da je pronašao novi lijek s učinkom antibiotika, što je prvi takav slučaj u posljednjih nekoliko desetljeća.

tri vijesti o kojima se priča Kineski ekranoplan Tehnologija Hladnog rata FOTO U javnosti se pojavile prve fotografije kineskog "Čudovišta iz Bohajskog mora" Neobičan bljesak na Saturnu Znanstvenici se nadaju FOTO Je li djelatnik NASA-e i astronom amater prvi put dosad zabilježio neuhvatljivi događaj na Saturnu? Sustav protuzračne obrane Patriot u Ukrajini Američki stručnjaci upozoravaju Ovaj američki sustav protuzračne obrane postao je top-oružje, ali i top-meta za Ruse

Bio je to 'Flemingov' (škotski biolog koji je otkrio penicilin) trenutak, pojasnila je za NRK Marit Otterlei, koja radi na istraživanju bolesti raka i profesorica je na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije.

Prema njezinim riječima, radilo se o čistoj slučajnosti, baš kao što se dogodilo i kad je Alexander Fleming otkrio prvi antibiotik penicilin 1928. godine, nakon što su mu stanične uzorke kontaminirale gljivice.

Tim je izvorno tražio lijek za rak, no zapazili su bakterijsku infekciju pri testiranju. Nakon toga su otkrili da se bakterija nije širila u uzorcima u kojima se nalazio poseban lijek. S vremenom su shvatili da lijek koji su testirali na stanicama raka ima antibiotski učinak na nekoliko vrsta bakterija.

Lijek koji su sami napravili i koji je zaslužan za učinkovitost protiv bakterijskih infekcija nazvali su APIM peptid. Taj lijek razara bakterije na  posve nov način, i to ne samo sprječavajući stanice bakterija da kopiraju vlastiti DNK već sprječavajući i njihovu mutaciju. Prema njihovu mišljenju, kombinacija tih učinaka ima velik potencijal.

To je vrlo važno jer bakterije imaju vrlo snažnu sposobnost mutiranja i prilagodbe novoj okolini. To im i omogućava razvijanje otpornosti na antibiotike, pojasnila je Otterlei.

Da je otkriće Otterlei i njezina tima veliko, slažu se i drugi norveški znanstvenici.

Otterlei i njezin tim na razvoju lijeka protiv raka rade već devet godina, a procjenjuje se da su potrebne još najmanje četiri prije negoli će se moći koristiti za liječenje ljudi.

Izvor: Sputnik

Vezane vijesti