Studija objavljena u znanstvenom časopisu New England Journal of Medicine u četvrtak iznijela je nekoliko strateških okvira za izbjegavanje masovnog straha zbog sigurnosti cjepiva protiv novog koronavirusa koje bi bilo požureno na tržište.
Strategije koje su iznijeli zdravstvenim vlastima u Americi mogu poslužiti i kao set pravila kojima bi nagovorili građane koji pripadaju rizičnim skupinama na poslušnost.
U studiji piše i da bi se, naravno, trebalo prvo koristiti mjere koje uključuju dobrovoljan pristanak građana, a ne da se krene s obvezom cijepljenja za sve u samom startu.
No ako se ne bi cijepilo dovoljno ljudi unutar perioda testiranja, tad bi trebalo postaviti uvjete, a kazne za odbijanje pristupanja cijepljenju trebale bi biti oštre, navodi se u studiji.
Autori studije upozoravaju da s obzirom na trošak neuspješne dobrovoljne strategije, vlasti ne bi trebale čekati duže od nekoliko tjedana prije uvođenje obveze cijepljenja, ako procijepljenost stanovništva ne ispuni zadana očekivanja.
Studija kaže da se mora ispuniti šest značajnih kriterija prije nego što država nametne obvezno cijepljenje protiv COVID-19. Jedan od tih kriterija kaže da federalno tijelo, Savjetodavni odbor za imunizacijsku praksu, prvo mora dati zeleno svjetlo za određene populacijske skupine te bi se obveza cijepljenja trebala razmotriti samo za te preporučene skupine.
Prioritet na toj listi trebalo bi dati visokorizičnim skupinama, a studija u tu skupinu stavlja starije osobe, zdravstvene djelatnike koji rade u visokorizičnim uvjetima i s visokorizičnim pacijentima, osobe s određenim medicinskim dijagnozama, ljude koji žive u napučenim prostorima poput domova ili zatvora te naposljetku i sve aktivno vojno osoblje.
Studija preporučuje, umjesto donošenja zakona kojim bi se zahtijevalo da određeni dio populacije bude cijepljen, da odbijanje treba za sobom povući kaznu, i to relativno značajnu. Onima koji se odbiju cijepiti trebalo bi zaprijetiti suspenzijom na poslu ili naredbom da ostanu kod kuće.
Studija ne zagovara i ne potiče novčane kazne ili kaznene prijave jer one stavljaju siromašne u nepravedan položaj i predstavljale bi mogući rizik od sudskih tužbi. Isto tako, takve bi mjere mogle povećati nepovjerenje a da se ne poveća procijepljenost, navodi se nadalje u studiji.
Preporučuje se isto tako da se vlasti ne razmeću odnosima s proizvođačima cjepiva, no američki predsjednik Donald Trump (koji je i sam trenutačno zaražen novim koronavirusom, kao i prva dama SAD-a) na čelo "Operacije Warp brzine" za razvoj cjepiva postavio je Moncefa Slaouija, bivšeg šefa farmaceutskog diva GlaxoSmithKline, koji je morao izaći iz direktorskog upravnog vijeća Moderne kako bi preuzeo taj posao.
Za nerizične skupine studija preporučuje vlastima da potiču dobrovoljno pristupanje cijepljenju korištenjem sredstava poput javnih edukacijskih kampanja i besplatnog cijepljenja.
Anketa provedena u rujnu sugerira da polovica Amerikanaca ne želi eksperimentalno cjepivo isprobati na svojoj koži, čak ni ako im se plati 100 dolara za to. S druge strane, ankete pokazuju i da dio Amerikanaca još od svibnja želi biti cijepljen protiv COVID-19.
U srpnju je isto tako provedena studija Sveučilišta Yale u kojoj su se procjenjivale strategije poruka prema javnosti, uključujući prenošenje osjećaja krivnje, ekonomske dobiti, povjerenja u znanost, srama te društvenih prednosti, kako bi se izmjerili učinci ne samo na uvjerenost u cjepivo nego i koliko su sudionici voljni nagovoriti druge da se cijepe te koliko se oni boje ili negativno gledaju na one koji se ne bi cijepili. Rezultati te studije još nisu objavljeni.
Autori studije objavljene u New England Journal of Medicine stručnjaci su sa sveučilišta Yale, Stanford i Indiana.
Izvor: nejm.org
