Djelomično mumificirani ostaci stanovnika antičkih Pompeja otkriveni su u grobnici koja je podignuta prije velike katastrofe koja je uništila taj grad i ostavila ga zatrpanog vulkanskim pepelom.
Prema natpisu pronađenom na grobnici u kojoj su pronađeni dobro očuvani ljudski ostaci i koja je izgrađena prije katastrofe, riječ je o ostacima muškarca u 60-im godinama života u trenutku smrti i koji se zove Marcus Venerius Secundio. Zanimljivo je i da natpis na grobnici otkriva i da je Secundio nekoć bio i rob, koji je nakon što je oslobođen ropstva postao ugledan svećenik koji je provodio rituale na latinskom i grčkom jeziku.
To je i prvi put da je pronađen dokaz da su se obredni rituali provodili na grčkom jeziku u Pompejima, a Gabriel Zuchtriegel, direktor arheološkog parka Pompeja, smatra da je to i dokaz otvorene kulturne klime koja je karakterizirala taj antički grad.
Secundovi ostaci pronađeni su u pravokutnoj grobnici koja je nekoć bila oslikana slikama zelenih biljaka na plavoj pozadini i čiji tragovi još uvijek krase vanjske zidove grobnice.
Da su ostaci dobro očuvani dokazuje i činjenica da su na njima pronađeni dijelovi uha i osušene kože s kratko ošišanom kosom vidljivi na lubanji.
Arheolozi su u grobnici pronašli i dijelove tkanine te dvije staklene boce koje se nazivaju "unguentaria" i u kojima su se tradicionalno držala ulja i mirisi korišteni u pogrebnim ritualima.
U grobnici su se nalazile i dvije urne, uključujući i prelijepu plavostaklenu urnu koja je pripadala ženi oslovljenoj kao Novia Amabilis (u prijevodu "ljupka žena").
Kremiranje je bio najčešći način pokapanja za Pompejce tijekom rimskog perioda, tvrde arheolozi. Ipak nije razjašnjeno zašto onda i Secundio nije kremiran, kao što nije utvrđeno i kako su njegovi ostaci ostali tako dobro očuvani, odnosno je li riječ o prirodnoj očuvanosti ili je njegovo tijelo bilo premazano kako bi se spriječilo raspadanje.
Secundiova grobnica pronađena je u nekropolisu Porta Sarno, koji se nalazi odmah do gradskih zidina i blizu vrata Porta di Nola.
Detalji o Secundiovom životu poznati su iz ranije otkrivene ploče s osobnim podacima koja je pripadala bankaru Ceciliusu Giocondusu te natpisa na samoj grobnici.
Secundio je bio prvo rob u Venerinom hramu, a nakon što je oslobođen ropstva, pridružio se svećenstvu tog imperijalnog kulta, koji je posvećen štovanju sjećanja na rimskog cara Augusta koji je vladao od 27. godine prije Krista do 14. godine nakon Krista.
Izvor: Science Alert
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
