Phoenix, glavni grad američke savezne države Arizone, trenutačno prolazi kroz dosad najdulji toplinski val: Iako možda zvuči ekstremno, ali ono što oni prolaze, služi kao svojevrstan pogled u budućnost i živote pod utjecajem klimatskih promjena. U svjetlu potencijalnih opasnosti do ekstremne vrućine po ljudsko zdravlje, znanstvenici sa Sveučilišta Arizona State postavili su jedinstvenog humanoidnog robota nazvanog ANDI (Advanced Newton Dynamic Instrument) kako bi istražili učinke toplinskog udara i istražili načine da se zaštitimo u svijetu koji se zagrijava.
Andi je prva svjetska termalna lutka koju možemo rutinski izvesti van i... mjeriti koliko topline prima iz okoline, objašnjava za agenciju AFP Konrad Rykaczewski, profesor strojarstva.
Za razliku od tradicionalnih lutki koje se koriste za testiranje tehničke odjeće, ANDI-jeva tehnologija ide dalje od površine. Njegova koža od epoksi/ugljičnih vlakana skriva mrežu povezanih senzora koji procjenjuju difuziju topline kroz tijelo. Humanoidni robot također ima unutarnji sustav hlađenja i sposobnost disanja i znojenja, što je istraživačima realan alat za proučavanje ljudskih reakcija na izloženost ekstremnim klimatskim uvjetima.
Hipertermija, stanje koje je posljedica pregrijavanja, predstavlja sve veću prijetnju globalnom stanovništvu zbog brzo razvijajućih klimatskih promjena. Međutim, izravno mjerenje povećanja središnje temperature tijekom toplinskog udara kod ljudi ipak je nepraktično iz etičkih razloga. ANDI-jeve jedinstvene mogućnosti, s druge strane, nude sigurnije i etičnije sredstvo za dobivanje uvida u taj fenomen.
U pratnji MaRTy (Mean Radiant Temperature), mobilne meteorološke stanice, ANDI čini svoje prve korake vani u Phoenixu te služi kao idealan laboratorij za pripremu za buduće klimatske izazove.
Možemo odgovoriti na to pitanje s Andijem, kaže Jennifer Vanos, klimatologinja uključena u projekt. Ističe potencijal za ANDI-jevo istraživanje za usmjeravanje preventivnog djelovanja na mjestima poput Phoenixa, gdje se tijekom vrućih ljeta otvaraju rashladni centri za beskućnike.
Osim istraživanja toplinskog udara, ANDI-jeva prilagodljivost omogućuje stvaranje digitalnih blizanaca za proučavanje različitih segmenata stanovništva. Takvo znanje može dovesti do dizajna odjeće otporne na toplinu, poboljšanja urbanističkog planiranja i bolje zaštite za ranjive zajednice.
Korištenjem ANDI-jevih mogućnosti, znanstvenicima je cilj razviti jeftine senzore za prilagodbu radnog vremena na gradilištima na temelju stvarne topline koju radnici osjećaju, povećavajući sigurnosne mjere izvan općih vremenskih uvjeta.
S ANDI-jevim neprocjenjivim uvidima znanstvenici mogu napraviti značajne korake u razumijevanju zdravstvenih problema povezanih s vrućinom, zaštiti ljudskih života i redefiniranju načina na koji pristupamo klimatskim izazovima u budućnosti.
Izvor: Science Alert
