Posljednjih osam godina bilo je najtoplije dosad, čak i uz utjecaj La Niñe (hladan vremenski obrazac) od 2020. godine, objavila je u utorak služba Europske unije za praćenje klime.
Prosječne temperature tijekom 2022. godine – koje su dovele do kaskade neviđenih prirodnih katastrofa, koje su klimatske promjene učinile vjerojatnijima i smrtonosnijima – čine je petom najtoplijom godinom od početka mjerenja u 19. stoljeću, prema godišnjem izvješću Službe za klimatske promjene Copernicus.
2022. bila je još jedna godina klimatskih ekstrema diljem Europe i globalno. Ovi događaji naglašavaju da već doživljavamo razorne posljedice zagrijavanja našeg planeta, naglasila je Samantha Burgess, zamjenica voditelja službe za klimatske promjene Copernicus.
"Vruće" i na Zemljinim polovima
Zemljina polarna područja također su 2022. godine doživjela rekordne temperature. Postaja Vostok duboko u unutrašnjosti istočne Antarktike dosegla je relativno ugodnih -17,7 Celzijevih stupnjeva. Riječ je o najtoplijoj temperaturi ikada izmjerenoj u 65-godišnjoj povijesti te postaje.
Antarktički morski led, isto tako, dosegao je najniži opseg u 44-godišnjem satelitskom zapisu u veljači 2022. godine, odnosno tijekom ljeta na južnoj hemisferi.
Na drugom kraju planeta Grenland je iskusio rujanske temperature za 8 Celzijevih stupnjeva više od prosjeka, ubrzavajući gubitak ledenog pokrivača, koji je postao glavni uzrok porasta razine mora.
Rekordne razine CO2 i metana u atmosferi
Atmosferske koncentracije dvaju glavnih stakleničkih plinova koji pokreću globalno zagrijavanje – ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4), također su nastavile desetljećima dug uspon do rekordnih razina.
Razina CO2 porasla je na 417 dijelova na milijun, što je najviša razina u više od posljednja dva milijuna godina. Metan je porastao na 1894 dijelova na milijardu, do razina koje nisu viđene u posljednjih 800.000 godina.
Koncentracije u atmosferi nastavljaju rasti bez znakova usporavanja, rekao je Vincent-Henri Peuch, direktor Službe za praćenje atmosfere u Copernicusu.
Svijet, koji se trenutačno nalazi na 1,2 Celzijeva stupnja iznad predindustrijske razine, već je dosad bio pogođen rekordnim toplinskim valovima, sušama i temperaturama, a kreće se prema katastrofalnih 2,8 Celzijevih stupnjeva iznad te referentne vrijednosti.
Pariški sporazum, s kojim su se 2015. složile gotovo sve zemlje svijeta, poziva na ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva, što bi, kažu znanstvenici, ograničilo klimatske utjecaje na razine koje se još uvijek mogu kontrolirati. No emisije CO2 i CH4 iz proizvodnje i korištenja fosilnih goriva, glavnog pokretača zatopljenja, nastavile su rasti, čak i dok se dekarbonizacija globalnog gospodarstva ubrzala.
Izvor: Science Alert
