Predvođen matematičarkom Paulinom Ilmonen sa Sveučilišta Aalto, finski znanstveni tim modelirao je ustanak zombija kako bi razumjeli na koji bi način takva pandemija napredovala Finskom. Dok se potpuni rezultati tek čekaju, prve simulacije dale su intrigantna otkrića.
Vrijeme za djelovanje vrlo je kratko
Jedno značajno otkriće jest uzak prozor za obuzdavanje te pandemije nemrtvih. Ako bi se u Helsinkiju, primjerice, pojavio samo jedan jedini zombi, trebalo bi poduzeti mjere u roku od svega sedam sati, ili eliminacijom zaražene osobe ili izolacijom čitavog grada. Izvan tog kritičnog vremenskog okvira, znanstvenici tvrde da bi najezda zombija diljem zemlje postala neizbježna.
Nije me to trebalo čuditi, ali iznenadilo me koliko brzo moramo reagirati kako bismo održali naše stanovništvo na životu. To me natjeralo na razmišljanje o moralnim pitanjima kao što su prava pojedinaca nasuprot pravima stanovništva, ističe Ilmonen.
Zombije se i prije koristilo za proučavanje širenja zaraza
Inovativni pristup korištenja izmišljenih scenarija za shvaćanje dinamike širenja zaraze od strane finskih znanstvenika, međutim, nije posve bez presedana. Zombiji su korišteni za angažman studenata na studijama epidemiologije, uključujući i one u medicinskom polju. Štoviše, američki CDC je 2011. godine koristio temu zombija kao dio javne kampanje za pripravnost na pandemiju.
Naime, 2005. godine, bug koji se proširio unutar MMORPG računalne igre World of Warcraft, poznat kao Corrupted Blood incident, privukao je globalnu pozornost epidemiologa zbog svoje sličnosti sa širenjem pandemije u stvarnom svijetu. Istaknuo je potencijal simulacija u modeliranju širenja zaraznih bolesti. Čak je i simulacijska računalna igra Plague Inc. poslužila kao alat za proučavanje pandemije COVID-19.
Znanstvenici riješili izazov
Međutim, izrada realistične simulacije ove prirode predstavlja znatan izazov za znanstvenike.
Koja je prava vjerojatnost da čovjek pobijedi u susretu sa zombijem? Problem je što ovdje hodamo slijepi, jer su stvarni podaci o takvim pitanjima jako ograničeni, naglašava Lauri Viitasaari, matematičar sa Sveučilišta Uppsala.
Matematičarka Natalia Vesselinova sa Sveučilišta Aalto dodaje da veliki broj interakcija ljudi i zombija zahtijeva računalno intenzivan model. Kako bi to riješio, tim finskih znanstvenika je pojednostavio model kako bi osigurao da može raditi s nižom računalnom snagom, a da i dalje daje vjerodostojne rezultate.
Uz uspješne dobivene simulacije, znanstvenici tvrde da se model može prilagoditi različitim regijama i scenarijima diljem svijeta. Potencijalno bi mogao rasvijetliti širenje glasina, tračeva ili opasnih dezinformacija, pomažući u razvoju učinkovitih strategija ublažavanja.
Čini se da je korištenje zombija u epidemiologiji neiskorišteni resurs i bit će intrigantno vidjeti punu putanju istraživanja finskih znanstvenika.
Izvor: Science Alert
