Slučajevi novozaraženih novim koronavirusom u Njemačkoj dosegli su najviše razine još od najranijih dana pandemije, a istovremeno se upozorava na "dramatično širenje" COVID-19 kao i da to zahtjeva "brz i jedinstven odgovor". Istovremeno, Nizozemska nameće djelomična ograničenja radi kontrole porasta novozaraženih, uključujući i zabranu rada za dućane i restorane nakon 20 sati te prazne stadione na sportskim natjecanjima. Austrija je pak uvela novo strogo zatvaranje, ali ovog puta samo za necijepljene osobe.
Slična slika ponavlja se i diljem većeg dijela Europe, a Reuters izvještava kako je Stari kontinent sad odogovoran za više od polovice slučajeva novozaraženih na svjetskoj razini, što je najveća proporcija još od travnja 2020. godine.
Hrvatska među tom statistikom ne ističe se ni po čemu dobrom. Broj dnevno umrlih od COVID-19 trenutno je viši nego što je bio u proljetnom valu, a dnevni prosjek od 55 umrlih prelazi i razine iz istog perioda prošle godine. No isti obrazac može se vidjeti i u mnogim drugim dijelovima Europe.
Što se zapravo događa?
Dva glavna pokretača su hladna sezona i niska procijepljenost. Samo jedno od to dvoje je neizbježno, ističe Marcel Salathe, profesor i digitalni epidemiolog EPFL-a u Švicarskoj.
Stručnjaci ukazuju na različite faktore zbog kojih se događa porast novozaraženih slučajeva diljem Europe. Jedan je sam virus i kontinuirano širenje još zaraznije i brže šireće delta varijante SARS-CoV-2 virusa. Ta se varijanta prvi put pojavila u Indiji krajem 2020. godine, što za većinu drugih zemalja svijeta znači da će ta varijanta ove zime biti dominantna u njima.
Istovremeno, mnoge epidemiološke mjere su u međuvremenu ublažene, a ljudi su se pokušali vratiti u normalu iz stanja socijalnog distanciranja i korištenja maski.
Austrija je nedavno zabranila necijepljenim ljudima posjet restoranima, kafićima te čak i skijaškim žičarama, no novo zatvaranje u toj zemlji sad je i još drastičnije.
Međutim, britanski epidemiolog Tim Spector proteklog je tjedna na brifingu Royal Society of Medicine poručio i kako cjepivo nije konačno rješenje za pandemiju.
Sama cjepiva, čak i zemljama koje imaju veću procijepljenost od naše, nisu neka vrsta konačnog rješenja za ovo, poručio je.
Trebamo kombinaciju mjera. Koliko visoke želimo da razine budu odredit će naš nemar i popuštanje nekih pravila koja smo imali na snazi i za koja sam prošle godine mislio da su prekomjerna, a trenutno, ove godine, smatram da su nedovoljna, dodao je Spector, koji inače vodi ZOE COVID studiju na King College u Londonu.
Unatoč tome, procijepljenost je najvažniji faktor koji objašnjava razlike između zemalja poput Hrvatske i Italije.
Mnoge istočnoeuropske zemlje imaju manju procijepljenost od nekih od svojih susjeda. Hrvatska tako ima 46 posto u potpunosti cijepljenih osoba (dvije doze), dok Slovačka ima 43 posto. Europski prosjek je, međutim, oko 56 posto procijepljenosti.
Da necijepljene osobe potiču povećanje brojki novozaraženih i umrlih od COVID-19 smatra austrijski kancelar Alexander Schallenberg pa otud i drastično strogo novo zatvaranje u toj zemlji, koje se odnosi samo na necijepljene osobe.
Tamo gdje je procijepljenost visoka, rezultat je manje teških slučajeva bolesti i smrti, čak i ako je broj zaraza visok. U Velikoj Britaniji, primjerice, dvije doze cjepiva primilo je 80 posto osoba u dobi od 12 godina naviše.
Zemlje u kojima je situacija najbolja su one koje imaju visoku procijepljenost i učinkovite mjere. Najgore zemlje su one koje nemaju niti jedno od toga. Većina se nalazi negdje između, kaže Salathe.
No visoka procijepljenost i manji broj dnevnih slučajeva novozaraženih možda nisu dovoljni dugoročno gledano, obzirom na smanjenje zaštite koju cjepiva pružaju kako vrijeme od primanja druge doze odmiče.
To znači da ostaje vitalno potrebno kontinuirano procjepljivati ljude dodatnim dozama te pojačavati reakciju imuniteta relativno rano u ciklusu nakon primanja prve dvije doze cjepiva.
U konačnici, svijet se ne može u potpunosti opustiti dok velika većina svijeta ne bude cijepljena. Kombinacija oklijevanja pri cijepljenju i nedostatak pristupa cjepivima je problem svih nas, smatra Michael Head sa Sveučilišta Southampton.
Izvor: Technology Review
