Usamljenost na radnom mjestu može biti problem čak i kad radimo u uredu, a iznenadni prijelaz na rad od kuće može povećati taj rizik. Ako ste dugo radili s ljudima i imate takvu vrstu veza i susrećete se s ljudima licem u lice i naviknuli ste se na takav radni okoliš i sada odjednom radite na daljinu s vrlo malo kontakata - to stvarno stvara ogromni problem, kaže za CNN Ben Fanning, autor knjiga o odnosu prema radu.
To je poput boravka na udaljenom otoku.
Čak i kad radite iz svoga doma, uz vašeg bračnog partnera i djecu koja trče kućom, još se uvijek možete osjećati usamljeni. Istraživanja pokazuju da osjećaj usamljenosti na poslu utječe na produktivnost i možete postati manje učinkoviti i zbog toga vaši kolege teže dolaze do vas i prestaju s vama surađivati.
Što ste usamljeniji to ćete lošije raditi, kaže Sigal Barsade, profesorica menadžmenta sa sveučilišta Pennsylvania. Vaša predanost poslodavcu postaje manje učinkovita.
Usamljenost može imati putanju silazne spirale, kaže Barsade.
Uz usamljenost počinjete u socijalnom smislu pretjerano reagirati i počinjete gubite svoje društvene vještine, kaže ona. Ponašate se na način koji vas gura sve više u usamljenost.
Počinjete o sebi previše ili premalo govoriti. Usamljeni radnici mogu pretjerano osjećati da ih odbacuju kolege zbog čega ostavljaju dojam da im je teško pristupiti, kaže Hakan Ozcelik, profesor menadžmenta sa sveučilišta California State u Sacramentu.
Usamljeni ljudi reagiraju pojačano na negativne signale, a ignoriraju pozitivne", kaže Ozcelik. "Poruke interpretirate mračnim očima.
Zaposlenici koji su se već osjećali marginalizirani u uredu i koje se tek ponekad pozdravljalo pri dolasku na posao ili im se klimnulo glavom u hodniku možda će biti skloniji osjećaju usamljenosti pri radu od kuće.
Sada više neće dobiti ni to. Ako ljudi s njima ne razgovaraju pojedinačno, osobe koje se osjećaju usamljeno postat će to još više, kaže Barsade.
Usamljenost nije karakteristika, to je prije motivacijsko stanje poput gladi, objašnjava Barsade.
Na isti način na koji ogladnimo i trebamo jesti, postajemo usamljeni i žudimo za društvenim kontaktom. Ne želimo biti sami.
U ovim danima treba uložiti više napora u planiranje društvenih kontakata. Treba biti proaktivan i organizirati virtualne sastanke i telefonske razgovore s kolegama koji mogu zamijeniti one kratke kave i susrete na hodnicima.
Ne oslanjajte se previše na dopisivanje. Telefonski je poziv mnogo bolji lijek za usamljenost od e-maila, sms-a ili društvenih mreža, kaže Fanning.
I imajte na umu: usamljenost može promijeniti vaš pogled na međuljudske odnose. Primjerice možete biti uvjereni da netko namjerno ignorira vaš e-mail no zapravo se radi o tome da su zatrpani žongliranjem između posla i dječje škole preko interneta.
Pokušajte ne primiti srcu kad se osjećate zanemareni i nemate međuljudske odnose koje biste u normalnim okolnostima imali, kaže Barsade. Druga strana se možda nosi s nečim što se događa u njezinu okruženju što nije povezano s vama kao osobom ili kolegom.
Poslodavci igraju ogromnu ulogu u sprečavanju osjećaja usamljenosti u svom timu.
Menadžeri moraju tome posvetiti više pažnje nego ikad, kaže Barsade. To znači redovite kontakte kako biste provjerili kako su vam zaspolenici i kako biste osigurali da se osjećaju kao tim.
Održavajte redovite timske sastanke, ali nemojte da su posvećeni isključivo poslu: Dodajte vrijeme za neformalne teme. Kako biste to pokrenuli Fanning predlaže postavljanje pitanja poput ovog - tko je radio nešto zabavno ovog vikenda i želi o tome pričati?.
No pažljivo treba održavati tu ravnotežu između osiguranja osjećaja pripadnosti timu i zamaranja ljudi drugim pitanjima koje troši njihovo vrijeme.
Ne pretvorite to u teret koji iscrpljuje i vodi u osjećaj izgaranja, kaže Barsade. (HINA)
