zimo mobile logo
  • Tehnologija
  • Znanost
  • Društvene mreže
  • Esport
  • Business
Prati nas:
Upravljaj obavijestima
  • Prijavi se na newsletter
  • Imaš priču? Pošalji
  • Pišite nam
  • Uredništvo
  • Oglašavanje i marketing
  • Uvjeti korištenja
  • Vijesti
  • Video
  • Zadovoljna
  • Tech
  • Blog
  • Nova TV
  • Doma TV
Nova TV
  • Vijesti
  • Video
  • Zadovoljna
  • Tech
  • Blog
  • Nova TV
  • Doma TV
  • zimo logo
  • Tehnologija
  • Znanost
  • Društvene mreže
  • Esport
  • Business
Prati nas:
  • Dnevnik.hr
  • Vijesti
  • Sport
  • Showbizz
  • Lifestyle
  • Putovanja
  • Zdravlje
  • Biznis
  • Zabava
  • Teen
  • Tv
Znanost

Teško ju je uhvatiti, no lakše ju je spriječiti: Kako prepoznati znanstvenu prijevaru i smanjiti njezine učinke?

Sve što se danas objavljuje na društvenim medijima ili u medijima općenito, podvrgnuto je provjerama činjenica sa svih strana, no jesu li znanstveni radovi izloženi istoj razini rigoroznih provjera?

Branimir Vorša | 19.01.2023. / 16:45 komentari

Podijeli

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Fact checkeri i fact checking postali su intenzivna aktivnost tijekom pandemije novog koronavirusa, zbog količine dezinformacija koja se internetom širila na temu pandemije. No, tu je obično riječ o provjeri činjenica koje pišu ili prenose pojedinci, organizacije ili mediji. Jedno zanimljivo pitanje glasi i postoji li netko tko čini isto i kad je riječ o znanstvenim radovima. Odgovor na to pitanje glasi - postoji, a jedan od načina jest i kutak interneta koji se zove PubPeer.

tri vijesti o kojima se priča Ilustracija robotskih autonomih vojnika AI će odlučivati o životima? Američka vojska će se za veću ubojitost na bojištu oslanjati na umjetnu inteligenciju, a Googleov Gemini je prvi u redu Domina Primoralo ju osobno iskustvo Procurile eksplicitne fotografije bivše domine, njezin potez nakon toga danas pomaže mnogima Djelomična pomrčina Sunca, arhiva Jedinstven događaj Otkriće NASA-e: Zemlja ovo u 100 godina nije doživjela, dogodit će se uskoro

PubPeer je mjesto na internetu gdje pod nasumično dodijeljenim korisničkim imenima, poput Actinopolyspora biskrensis (bakterija) i Hoya camphorifolia (cvjetnica), "detektivi" pedantno dokumentiraju pogreške u znanstvenoj literaturi. Iako pišu o svim vrstama pogrešaka, od pogrešaka u statistici do besmislene metodologije, njihova je kolektivna stručnost u manipuliranim slikama.

Problem znanstvene prijevare

Ta je zajednica detektiva proizvela i vlastitu slavnu osobu: Elisabeth Bik, koja koristi svoju nevjerojatnu oštroumnost kako bi uočila duplikate slika koji bi bili nevidljivi praktički svakom drugom promatraču. No, čak i njezine sposobnosti imaju ograničenja, jer moguće je lažirati znanstvena istraživanja bez stvarnog korištenja iste slike dvaput.

Ako se dvije fotografije malo preklapaju, mogu vas razotkriti. No, ako pomaknete uzorak malo dalje, nema preklapanja koje mogu pronaći, kaže Bik.

Bez obzira na to, dobre znanstvene prakse mogu učinkovito smanjiti utjecaj otvorenog lažiranja na znanost. Prijevara se ne može isključiti iz znanosti, baš kao što ne možemo isključiti ubojstvo u našem društvu, pojašnjava Marcel van Assen, glavni istraživač u Metaistraživačkom centru Škole za društvene i bihevioralne znanosti Tillburg. Dodaje da će prijevara u znanosti ubuduće biti manje zastupljena, obzirom da sami znanstvenici idu u smijeru da znanost bude sve otvorenija i nepristranija. Takozvani "metaznanstvenici" poput van Assena i Bik svjetski su stručnjaci za prijevare, koji sustavno prate znanstvenu literaturu u nastojanju da osiguraju da je što preciznija i robusnija.

Uloga metaznanosti i metaznanstvenika

Metaznanost postoji u sadašnjem obliku od 2005. godine, kada je John Ioannidis, nekoć hvaljeni profesor Sveučilišta Stanford koji je u međuvremenu pao na loš glas zbog svojih stavova o pandemiji COVID-19, objavio rad provokativnog naslova “Zašto je većina objavljenih rezultata istraživanja lažna”. Male veličine uzorka i pristranost, tvrdio je Ioannidis, znače da netočni zaključci često završe u literaturi, a te se pogreške prerijetko otkriju, jer bi znanstvenici radije unaprijedili vlastite istraživačke programe, nego pokušali ponoviti rad svojih kolega. Od tog rada, metaznanstvenici su usavršili svoje tehnike za proučavanje pristranosti: Pristranost je u tom smislu izraz koji pokriva sve, od primjerice takozvanih upitnih istraživačkih praksi, odnosno neobjavljivanja negativnih rezultata ili opetovana primjena statističkih testova dok ne pronađete nešto zanimljivo, do izravnog izmišljanja ili falsificiranja podataka.

Metaznanstvenici tu pristranost traže u sveukupnim obrascima u znanstvenoj literaturi, a ne gledajući pojedinačne studije. Na primjer, kada manje studije o određenoj temi pokazuju dramatičnije rezultate od većih studija, to može biti pokazatelj pristranosti. Manje studije su više varijabilne, pa će neke od njih slučajno završiti s dramatičnim rezultatima, a obzirom da se u medijima favoriziraju dramatični rezultati, te će se studije češće i objavljivati. Drugi pristupi uključuje promatranje p-vrijednosti, odnosno brojeva koji pokazuju je li prikazan rezultat statistički značajan ili ne. Ako se u znanstvenoj literaturi o određenom istraživačkom pitanju previše p-vrijednosti čini značajnim, a premalo njih ne, tada znanstvenici možda koriste upitne pristupe, kako bi svoje rezultate učinili značajnijima. Ipak, ono što ti obrasci ne pokazuju, jest koliko se te pristranosti može pripisati prijevari, a ne recimo nepoštenoj analizi podataka ili nedužnim pogreškama.

Slika nije dostupna Britanski tabloid proširio vijest da su američki znanstvenici stvorili smrtonosnu verziju omikrona, prozvano sveučilište uputilo oštar odgovor

"Prijevara je psihološko stanje uma"

Prijevara se odnosi na namjeru. To je psihološko stanje uma. Kako zaključiti stanje uma i namjere iz objavljenog rada?, ističe Jennifer Byrne, profesorica molekularne onkologije na Sveučilištu u Sydneyu koja je radila na identificiranju potencijalno lažnih radova u literaturi o raku. Ono što ona tvrdi zapravo, jest da je znanstvena prijevara u nekom smislu fundamentalno nemjerljiva.

Bik nagađa da je 5 do 10 posto znanstvenih radova lažno, dok Daniele Fanelli, metaznanstvenica s Ekonomske škole u Londonu, smatra da bi stvarna stopa mogla biti ispod 1 posto. Metaznanstvenicima u tom smislu može pomoći i praćenje povlačenja znanstvenih istraživanja, odnosno slučajevi u kojima znanstveni časopisi uklanjaju rad, jer je nepopravljivo neispravan. Ipak, vrlo malo znanstvenih radova zapravo doživi takvu sudbinu. Prema podacima bloga Retraction Watch, od 2021. godine do 3. siječnja ove godine, dogodilo se tek 3276 takvih povlačenja, od milijuna znanstvenih radova objavljenih u istom periodu. Oko 40 posto tih povlačenja posljedica je iskrenih pogrešaka ili oblika znanstvenog pogrešnog ponašanja, koje zapravo ne spada u kategoriju prijevare ili plagijata.

Neki metaznanstvenici idu ravno do izvora i anketiraju same znanstvenike. Na temelju nekoliko objavljenih istraživanja, Fanelli procjenjuje da je oko 2 posto znanstvenika počinilo prijevaru tijekom svoje karijere. Ali u novijoj anonimnoj anketi znanstvenika u Nizozemskoj, 8 posto ispitanika priznalo je da je počinilo barem neku prijevaru u posljednje tri godine. No, čak i ta brojka može biti niska, jer možda neki znanstvenici nisu htjeli priznati znanstvene prijestupe, čak ni u sigurnosti anonimne ankete.

Nije sve tako crno?

Ipak, rezultati nisu tako strašni kao što se možda čine. Samo zato što je netko jednom počinio prijevaru ne znači da to zapravo uvijek radi. Budući da definicija znanstvne prijevare može biti tako nejasna, neki od znanstvenika koji su priznali da su počinili prijevaru možda su samo slijedili (krive) uobičajene prakse.

Metaznanstvenici se slažu da prijevara nije najvažnija prijetnja znanstvenom istraživanju. Upitne istraživačke prakse (poput ponavljanja eksperimenta dok ne dobijete značajan rezulta) također su užasne. I mnogo su češće. Stoga se ne bismo trebali previše usredotočiti na prijevare, kaže Van Assen. U nizozemskoj anketi, oko polovice znanstvenika priznalo je da su sudjelovali u upitnim istraživačkim praksama, a to je šest puta više nego što ih je priznalo samu prijevaru.

Što bi mogla reći javnost?

Drugi su, međutim, više zabrinuti. Byrne je posebno zabrinuta zbog tvornica znanstvenih studija, odnosno organizacija koje masovno stvaraju lažne znanstvene radove i zatim prodaju autorstva znanstvenicima koji traže napredak u karijeri. U nekim malim poddisciplinama, lažne studije brojčano nadmašuju originalne, ističe Bryne.

Ljudi će izgubiti vjeru u cijeli proces ako znaju da postoji mnogo potencijalno izmišljenih istraživanja, a također znaju da nitko ništa ne poduzima po tom pitanju, smatra Bryne.

Što sama znanstvena zajednica može učiniti?

No, da bi znanost nastavila raditi, ona ne mora biti iskorijeenjena od znanstvenih prijevara. Uostalom, postoje bezbrojni radovi koji su potpuno iskreni, a također i potpuno netočni: ponekad istraživači griješe, a ponekad je ono što izgleda kao pravi obrazac samo slučajni šum.

Rješenje je zapravo u provođenju ponavljajućih studija, koje mogu ublažiti učinke znanstvenih prijevara. Sveučilišta bi mogla prestati nagrađivati znanstvenike samo za objavljivanje puno visokoprofilnih radova i početi ih nagrađivati za provođenje studija replikacije. Časopisi bi mogli brže reagirati kada dokazi ukazuju na mogućnost prijevare. I zahtijevanje od znanstvenika da dijele svoje neobrađene podatke ili prihvaćanje radova na temelju njihovih metoda, a ne njihovih rezultata, učinilo bi prijevaru težom i manje isplativom.

To je najučinkovitiji mehanizam koji imamo. Znanost bi se trebala sama ispravljati i gledamo kako se ispravlja u stvarnom vremenu, kaže Adam Marcus, suosnivačem Retraction Watcha.

Izvor: Wired

PODIJELJENO 0 PUTA

Podijeli

aktualno najčitanije
Sigurni na papiru, ali u stvarnosti? Novo istraživanje otkriva da trenutni dijagnostički alati ne otkrivaju rizik od gotovo 50 posto srčanih udara
Američka studija
Sigurni na papiru, ali u stvarnosti? Novo istraživanje otkriva da trenutni dijagnostički alati ne otkrivaju rizik od gotovo 50 posto srčanih udara
Kruže glasine o futurističkom iPhoneu koji stiže u rujnu 2027. godine
20 godina Appleova telefona
Kruže glasine o futurističkom iPhoneu koji stiže u rujnu 2027. godine
Je li uopće ikog briga? Ledenjaci nestaju alarmantnom brzinom i mogli bismo ih gotovo sve izgubiti
Klimatske promjene
Je li uopće ikog briga? Ledenjaci nestaju alarmantnom brzinom i mogli bismo ih gotovo sve izgubiti
Na prednjem sjedištu sjedi čovjek s joystickom: VW počeo sa zanimljivim testiranjem u Wolfsburgu
Projekt Gen.Urban
Na prednjem sjedištu sjedi čovjek s joystickom: VW počeo sa zanimljivim testiranjem u Wolfsburgu
Fokus će sada biti na hibridima: Otpisali su čak 19,5 milijardi dolara u poslovanju s električnim vozilima
Pogotovo u segmentu pick-upova
Fokus će sada biti na hibridima: Otpisali su čak 19,5 milijardi dolara u poslovanju s električnim vozilima
Novi dokazi pokazuju da Uran i Neptun nisu planeti kakvi mislimo da jesu
Srušene pretpostavke?
Novi dokazi pokazuju da Uran i Neptun nisu planeti kakvi mislimo da jesu
Američka vojska će se za veću ubojitost na bojištu oslanjati na umjetnu inteligenciju, a Googleov Gemini je prvi u redu
AI će odlučivati o životima?
Američka vojska će se za veću ubojitost na bojištu oslanjati na umjetnu inteligenciju, a Googleov Gemini je prvi u redu
Bila je domina, no sad je velika tech poduzetnica: Ova žena odlučila je doista stati na kraj osvetničkoj pornografiji
Primoralo ju osobno iskustvo
Procurile eksplicitne fotografije bivše domine, njezin potez nakon toga danas pomaže mnogima
Otkriće NASA-e: Zemlja ovo u 100 godina nije doživjela, dogodit će se uskoro
Jedinstven događaj
Otkriće NASA-e: Zemlja ovo u 100 godina nije doživjela, dogodit će se uskoro
Kemikalija pronađena u jednoj vrsti čokolade povezana sa sporijim biološkim starenjem
Vrlo uzbudljivo otkriće
Kemikalija pronađena u jednoj vrsti čokolade povezana sa sporijim biološkim starenjem
Astronomi promatrali rijedak kozmički fenomen udaljen 880 svjetlosnih godina od nas: "Ovo je uistinu prekretnica"
Pomoću teleskopa James Webb
Astronomi promatrali rijedak kozmički fenomen udaljen 880 svjetlosnih godina od nas: "Ovo je uistinu prekretnica"
Novi dokazi pokazuju da Uran i Neptun nisu planeti kakvi mislimo da jesu
Srušene pretpostavke?
Novi dokazi pokazuju da Uran i Neptun nisu planeti kakvi mislimo da jesu

Vezane vijesti

Ne propustite ni ovo

vijesti
Napad u školi u Rusiji: Jednog dječaka ubio, drugog držao kao taoca, snimao krvavi pir
Panika u Rusiji
VIDEO Tinejdžer krenuo u krvavi pohod po školi: Ubio dijete, drugo uzeo za taoca, a sve je snimao
Akcija Uskoka: Uhićenja zbog krađe automobila
ZLOČINAČKO UDRUŽENJE
Nova akcija USKOK-a! U tijeku uhićenja, poznato i zbog čega
VIDEO Dramatične snimke: Vjetar srušio kip visok 35 metara
olujno nevrijeme
VIDEO Dramatične scene: Vjetar srušio kip visok 35 metara
show
Anđa Marić otvorila dušu o svom sinu
''Osjećam se odgovornom...''
Javno i bolno priznanje Anđe Marić: ''Moj sin je ovisnik, alkoholičar...''
Preminula Rachael Carpani
obitelj moli za privatnost
Iznenada preminula glumica iz popularnih serija, tužnu vijest potvrdila je sestra
Preminuo Martin Grelis
tužna vijest
Svijet glume zavijen u crno: Preminuo glumac iz nezaboravne scene u kultnom filmu
zdravlje
Naknada za tjelesno oštećenje zbog bolesti: Tko ima pravo na nju?
Sve što trebate znati
Naknada za tjelesno oštećenje zbog bolesti: Tko ima pravo na nju?
Zašto urin smrdi na ribu ili amonijak i što to znači za vaše zdravlje?
Od hrane do ozbiljnih bolesti
Zašto urin smrdi na ribu ili amonijak i što to znači za vaše zdravlje?
Tko ima pravo na inkluzivni dodatak, a tko nema?
Financijska potpora
Tko ima pravo na inkluzivni dodatak, a tko nema?
zabava
Pogledajte što žena radi u javnom bazenu: "Svijet je poludio!"
Zanimljivo
Pogledajte što žena radi u javnom bazenu: "Svijet je poludio!"
Pogledao kroz prozor na zgradi, a ono što je vidio morao je podijeliti s drugima
Zanimljivo
Pogledao kroz prozor na zgradi, a ono što je vidio morao je podijeliti s drugima
Ovo je balkanski radar! Urnebesni način prijevoza inspirirao odličnu foru
Zanimljivo rješenje
Ovo je balkanski radar! Urnebesni način prijevoza inspirirao odličnu foru
tech
Američka vojska će se za veću ubojitost na bojištu oslanjati na umjetnu inteligenciju, a Googleov Gemini je prvi u redu
AI će odlučivati o životima?
Američka vojska će se za veću ubojitost na bojištu oslanjati na umjetnu inteligenciju, a Googleov Gemini je prvi u redu
Kemikalija pronađena u jednoj vrsti čokolade povezana sa sporijim biološkim starenjem
Vrlo uzbudljivo otkriće
Kemikalija pronađena u jednoj vrsti čokolade povezana sa sporijim biološkim starenjem
Novi dokazi pokazuju da Uran i Neptun nisu planeti kakvi mislimo da jesu
Srušene pretpostavke?
Novi dokazi pokazuju da Uran i Neptun nisu planeti kakvi mislimo da jesu
sport
Susjedi otkrili: "Hrvatska želi prijateljsku utakmicu s nama prije Svjetskog prvenstva"
Bilo bi lijepo
Susjedi otkrili: "Hrvatska želi prijateljsku utakmicu s nama prije Svjetskog prvenstva"
Transferi: Šahtar želi Šimuna Hrgovića iz Hajduka!
Bit će to lijepa odšteta
Na pomolu milijunski transfer Hajduka: Cijeli posao dogovaraju Darijo Srna i Andy Bara!
Istra i Rijeka nastavit će utakmicu uz rijetko viđeno pravilo, moglo bi se dogoditi nešto nezamislivo
ZNA SE I KAD
Istra i Rijeka nastavit će utakmicu uz rijetko viđeno pravilo, moglo bi se dogoditi nešto nezamislivo
tv
MasterChef: Ante Vukadin vraća se u MasterChef - za kandidate je pripremio poseban zadatak!
PLATINASTA KARTICA
Ante Vukadin vraća se u MasterChef - za kandidate je pripremio poseban zadatak!
U dobru i zlu: Stjerala ga je u kut – hoće li joj reći istinu?
U DOBRU I ZLU
U dobru i zlu: Stjerala ga je u kut – hoće li joj reći istinu?
MasterChef: Sirova janjetina za TOP 7! Otto baš i nije dobro započeo novi tjedan
NEUGODNO
Sirova janjetina za TOP 7! Otto baš i nije dobro započeo novi tjedan
putovanja
Bez "kemije", rafiniranog šećera i brašna: Zagrebačka adresa na koju se ide po zdrave kolače i grickalice za blagdane
Domaće i slasno
Bez "kemije", rafiniranog šećera i brašna: Zagrebačka adresa na koju se ide po zdrave kolače i grickalice za blagdane
Najjeftinija europska skijališta 2026.
Povoljnije od Bugarske
685 eura za sedam dana skijanja: Ovo je “najjeftinije” europsko skijalište za 2026. godinu
Tjedni jelovnik brza jela od 15.12. do 21.12. 2025.
Tjedni jelovnik
Fino, brzo i bez puno kompliciranja: 7 jela za svaki dan ovoga tjedna idealnih za zimu
novac
30 hrvatskih tvrtki upitali smo kolike božićnice isplaćuju. Neke daju i 13. plaću
šaroliki iznosi
30 hrvatskih tvrtki upitali smo kolike božićnice isplaćuju. Neke daju i 13. plaću
Poznati trgovački lanac odjeće i obuće na putu do bankrota. Sumnje vjerovnika izazvale su domino-efekt
ostalo 6 poslovnica
Poznati trgovački lanac odjeće i obuće na putu do bankrota. Sumnje vjerovnika izazvale su domino-efekt
Rekordni pad investicija i maloprodaje — najveća ekonomija svijeta ulazi u opasnu zonu
znak za uzbunu
Rekordni pad investicija i maloprodaje — najveća ekonomija svijeta ulazi u opasnu zonu
lifestyle
Naknada za tjelesno oštećenje zbog bolesti: Tko ima pravo na nju?
Sve što trebate znati
Naknada za tjelesno oštećenje zbog bolesti: Tko ima pravo na nju?
Recept za limunčiće
Prefini
Ovog Božića svi rade limunčiće, evo provjereni recept
Recept za lješnjak gnijezda
Lješnjak gnijezda
Baš ih volimo, a vi? Ovo je jedan od najjednostavnijih recepata za blagdanske kolačiće
sve
Naknada za tjelesno oštećenje zbog bolesti: Tko ima pravo na nju?
Sve što trebate znati
Naknada za tjelesno oštećenje zbog bolesti: Tko ima pravo na nju?
Anđa Marić otvorila dušu o svom sinu
''Osjećam se odgovornom...''
Javno i bolno priznanje Anđe Marić: ''Moj sin je ovisnik, alkoholičar...''
Recept za limunčiće
Prefini
Ovog Božića svi rade limunčiće, evo provjereni recept
 

Nastavi čitati

Znanost
Anatomski prikaz srca, ilustracija
Američka studija

Sigurni na papiru, ali u stvarnosti? Novo istraživanje otkriva da trenutni dijagnostički alati ne otkrivaju rizik od gotovo 50 posto srčanih udara

piše Branimir Vorša
Znanost
Ledenjak u švicarskim Alpama
Klimatske promjene

Je li uopće ikog briga? Ledenjaci nestaju alarmantnom brzinom i mogli bismo ih gotovo sve izgubiti

piše Branimir Vorša
Znanost
Planeti Uran i Neptun
Srušene pretpostavke?

Novi dokazi pokazuju da Uran i Neptun nisu planeti kakvi mislimo da jesu

piše Branimir Vorša
Znanost
Dubok pogled, ilustracija
Novo istraživanje otkriva

Želite li znati sluša li vas netko dok mu se obraćate? Samo obratite pažnju na ovu stvar

piše Branimir Vorša
Znanost
Mnoštvo,ljudi na ulici, ilustracija
Ključna za uspjeh

Ljudi i dabrovi imaju jednu iznenađujuću, ali važnu, zajedničku osobinu

piše Hina
Znanost
Žena gleda u mobitel u krevetu, ilustracija
Važnije i od tjelovježbe

Želite znati tajnu dugovječnosti? Potražite ju u spavaćoj sobi

piše Hina
  • Pišite nam
  • Uredništvo
  • Oglašavanje i marketing
  • Uvjeti korištenja
  • Politika zaštite privatnosti
  • Politika o kolačićima
  • Dnevnik
  • Nova Plus
  • Gol.hr
  • Zadovoljna
  • Kreni Zdravo
  • NovaTV
  • DomaTV
Upravljaj obavijestima