Kako 21. stoljeće protječe, tako će rastuće koncentracije ugljikova dioksida (CO2) u atmosferi uzrokovati i porast tog plina u urbanim i zatvorenim prostorima. Posljedica toga bit će bitno smanjenje naše osnovne funkcije prosudbe i donošenja odluka, kao i kompleksnog strateškog razmišljanja, pokazala je nova znanstvena studija.
Do kraja 21. stoljeća čovječanstvo bi moglo biti izloženo razinama CO2 u zatvorenim prostorima triput većima od današnjih, odnosno mnogo više nego što je čovjek u svojoj povijesti dosad osjetio.
Nevjerojatno je kako se visoke koncentracije CO2 nakupljaju u zatvorenim prostorima. To utječe na svakoga, od malene djece u učionicama pa sve do znanstvenika, poslovnih ljudi, političara koji donose važne odluke, kao i običnih ljudi u njihovim kućama ili stanovima, ističe Kris Karnauskas, profesor na Sveučilištu Colorado u Boulderu i šef studije objavljene u znanstvenom časopisu GeoHealth.
Ventilacija je obično zadužena za smanjenje razine koncentracije CO2 u zgradama, no postoje situacije u kojima je previše ljudi i premalo svježeg zraka da razrijedi razinu CO2 u zatvorenu prostoru, pojašnjava Shelly Miller, isto tako profesorica na spomenutom sveučilištu i koautorica spomenute studije.
CO2 se može tijekom vremena nakupiti u prevelikim razinama i u slabo ventiliranim prostorijama, primjerice tijekom noći u spavaćim sobama dok ljudi spavaju.
Jednostavno rečeno, kad udišemo zrak s visokim razinama CO2, poraste i razina CO2 u našoj krvi te se smanjuje razina kisika koja preko krvi dolazi u naš mozak. Studije su pokazale da to može dovesti do pospanosti i tjeskobe te utjecati i na čovjekove kognitivne funkcije.
Razine atmosferskog CO2 u porastu su još od vremena prve industrijske revolucije, a rekordna razina od 414 grama po kubičnom metru. Ako čovječanstvo nastavi trenutačnim tempom i putem te ne smanji emisije stakleničkih plinova u atmosferu, do 2100. godine prosječna razina CO2 u urbanim područjima mogla bi porasti do 930 grama po kubičnom metru u otvorenim prostorima, a u zatvorenim prostorima i do čak 1400 grama po kubičnom metru.
Pri tim razinama neke su studije pokazale snažne dokaze znatnog smanjenja kognitivnih sposobnosti kod čovjeka... Čini se da su na povećane razine CO2 posebno ranjiva visoko kognitivna područja mozga, poput sposobnosti donošenja odluka i planiranja, kaže Ana Shapiro, koautorica studije i profesorica sa Sveučilišta Pennsylvanija.
Autori studije otkrili su da razina od 1400 grama CO2 u zatvorenim prostorima može smanjiti sposobnost donošenja odluka za 25 posto, a kompleksno strateško razmišljanje oko 50 posto.
Karnauskas i njegovi kolege nadaju se da će njihova studija potaknuti daljnja istraživanja na "skrivene" učinke klimatskih promjena na čovjeka.
Izvor: Phys.org
