Zbog neutvrđenog razloga, supercentenarijanci su otporni na bolesti poput Alzheimera, srčanih bolesti i raka. U pokušaju da kopiraju to medicinsko čudo, znanstvenici su uspješno reprogramirali stanice uzete od žene stare 114 godina. To je ujedno i prvo postignuće te vrste u povijesti medicine.
Zašto supercentenarijanci stare tako sporo. Sad smo na putu da odgovorimo na to pitanje na način na koji to nitko dosad nije učinio, kaže Evan Y. Snyder, autor znanstvene studije.
On i tim znanstvenika iz Instituta za medicinska otkrića Sanford Burnham Prebys i privatne kompanije AgeX Therapeutics, reprogramirali su krvne stanice uzete iz 114-godišnje žene, 43-godišnje osobe te osmogodišnjeg djeteta koje boluje od progerije, degenerativne bolesti koja uzrokuje ubrzano starenje. Uzorke su uzeli kako bi odgonetnuli misteriozni mehanizam koji stoji iza procesa starenja.
Sad smo pokazali da se to može učiniti i imamo vrijedan alat za pronalazak gena i drugih faktora koji usporavaju proces starenja, ističe Snyder.
U sklopu studije, Snyder i njegov tim prvo su iz krvnih stanica napravili matične stanice za generalnu uporabu, odnosno pluripotentne matične stanice (iPCS). Nakon toga su ih pretvorili u specifične matične stanice poznate kao mezenkimalne matične stanice, koje pomažu u održavanju strukturnog tkiva u čovjekovom tijelu, poput kostiju, hrskavica i masti.
Na njihovo ugodno iznenađenje, tim znanstvenika je otkrio da su 7se matične stanice iz sva tri subjekta jednako lako transformirale.
Isto tako, otkrili su da su se telomeri (zaštitni dio DNK koji se smanjuje starenjem) iz matičnih stanica svo troje subjekata isto tako vratili u prvobitno stanje, uključujući i telomere 114-godišnje žene. U njezinom slučaju, telomeri su se vratili na razine rane mladosti ili čak u doba neposredno nakon samog rođenja, kao dam im se biološki sat vrati unazad sve do prvog dana.
Iapk, to se češće dogodilo sa telomerima u stanicama dvoje mlađih subjekata nego kod supercentenarijanke.
Ipak, ovim korakom znanstvenici su preskočili ključnu tehnološku prepreku i sad se mogu usredotočiti na otključavanje tajni dugovječnosti supercentenarijanaca, usporedbom stanica mišića sa istim stanicama subjekata drugih dobnih skupina. Na taj način namjeravaju otkriti gene ili molekularne procese koji bi pojasnili otpornost i dugovječnost supercentenarijanaca.
Ako im to pođe za rukom, onda bi farmaceutske kompanije mogle razviti lijekove koji sprječavaju određene procese i oponašaju uzorke primječene u stanicama supercentenarijanaca.
Izvor: RT
