Zmajevo oko promijenilo boju i miris: "Jezero je od nedjelje u potpunosti bez kisika. Širio se miris trulih jaja"

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB), koji se bave proučavanjem i očuvanjem Rogozničkog jezera, ovih su dana primijetili promjenu u boji i mirisu jezera. Riječ je o pojavi anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera i širenju toksičnog sumporovodika. Ovom prirodnom procesu pogoduju ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature u atmosferi.

Branimir Vorša | 05.10.2020. / 12:22 komentari

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati

Rogozničko jezero, u narodu poznato kao Zmajevo oko, prirodni je fenomen i jedinstven morski sustav na Jadranu i Mediteranu. Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika uvršteno na mapu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu.

Glavna je karakteristika jezera sezonska stratifikacija u gornji oksični sloj, srednji sloj ili kemoklinu obojenu u ljubičasto, te pridneni anoksični sloj okarakteriziran potpunim mrakom (nema prisutnosti svjetla) i visokim koncentracijama toksičnog amonijaka i sulfida.

Ovih dana jezero se ponovno naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja te je promijenilo uobičajenu transparentno zelenkastoplavu boju površine u neprozirnu zelenkastosivu. U jezeru je tijekom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranja polisulfida i elementarnog sumpora koji se uslijed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu, što je promijenilo transparentnost i boju jezera. Proces miješanja i oksidacija sulfida potrošila je sav kisik u jezeru, te je jezero od nedjelje 27. 9. 2020. potpuno bez kisika. Takvo stanje izazvalo je pomor biljnog i životinjskog svijeta, objašnjava dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a te projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) ''Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu (MARRES)'', u sklopu kojeg se trenutačno provode istraživanja jezera.

Ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno je do sada tri puta, u rujnu 1997., listopadu 2011. te 2016. godine. Jezero je predmet prirodno-znanstvenih istraživanja znanstvenika IRB-a u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za more i priobalje u Dubrovniku te splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kao i timom međunarodnih kolega još od 1990. godine.

Pojava anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera prirodni je proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Unazad posljednjih desetak godina takve nagle promjene sve su učestalije, navode znanstvenici.

Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se kemijski procesi više-manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana. Prema dosadašnjim saznanjima, za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne točke, što je posebno interesantno za daljnja specifična istraživanja, objašnjava dr. Ciglenečki-Jušić.

Vezane vijesti