Medicinske studije provedene u Europi koje se odnose na djecu oboljelu od bolesti COVID-19 upućuju na to da je među njima smrtnost iznimno rijetka, piše BBC. Zabilježeno je da je dosad od posljedica koronavirusa umrlo četvero od 582 zaražene djece, od kojih je dvoje patilo od pratećih bolesti.
Uočeno je da su među djecom simptomi općenito blagi, a pojedinci testirani na koronavirus nisu ih ni pokazivali. No svako deseto dijete završilo je na intenzivnoj njezi.
Liječnici kažu da studija ulijeva nadu, no znanstvenici tek trebaju pronaći odgovarajući način liječenja za djecu kod koje se razvije najteži oblik bolesti.
Što je pokazala studija?
Grupa znanstvenika koju vode stručnjaci Instituta za zdravlje djece pri dječjoj bolnici Great Ormond Street iz Londona pratila je stanje 582 zaražene djece u dobi od tri do 18 godina iz 25 europskih zemalja.
Na vrhuncu epidemije u travnju svi su oni bili pozitivni na koronavirus, a četvrtina ih je imala prateće zdravstvene probleme.
Od četiri preminula djeteta (0,69 posto uzoraka) nijedno nije bilo mlađe od 10 godina, a dvoje među njima bolovalo je od drugih bolesti.
Više od polovine djece obuhvaćene studijom trebalo je bolničko liječenje, a 8 posto ih je završilo na intenzivnoj skrbi.
Kakvi su bili simptomi u hospitalizirane djece?
Djeca su najčešće imala temperaturu (65 posto), infekciju gornjih dišnih puteva (54 posto), upalu pluća (25 posto) i gastrointestinalne simptome (22 posto).
Oko 16 posto djece testirane jer su ostvarila kontakt sa zaraženom osobom nije pokazivalo nikakve simptome.
Kakve su posljedice?
Znanstvenici ističu da je stopa smrtnosti među djecom "znatno niža" nego što pokazuje studija, s obzirom na to da pojedinci, kod kojih su se pojavili blagi simptomi, još nisu bili testirani u vrijeme kad se provodila studija.
Dodaju kako je potrebno prikupiti dodatne informacije jer će se na taj način pomoći liječnicima u izboru najbolje terapije za djecu koja obole od COVID-19.
Dr. Mark Tebruegge s Instituta za zdravlje djece pri dječjoj bolnici Great Ormond Street kaže da je kod većine djece i mladih uočen tek blaži oblik bolesti.
No ne treba zanemariti činjenicu da je dio djece obolio od težeg oblika COVID-19, koji je zahtijevao intenzivnu skrb. O tomu bi trebalo voditi računa tijekom planiranja i određivanja prioriteta zdravstvenih resursa kako se pandemija dalje bude razvijala, smatra Tebruegge.
Kaže i da su djeca koja su, uz COVID-19 imala i neki drugi virus dišnog sustava, češće završila na odjelu za intenzivnu skrb.
Taj bi podatak trebalo uzeti u obzir kada govorimo o zimskom periodu koji je pred nama i kada su infekcije poput prehlade i gripe češće, smatra dr. Begona Santiago-Garcia iz madridskoga Sveučilišnog bolničkog centra Gregorio Maranon.
Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnome časopisu The Lancet Child and Adolescent Health.
