Nedavna studija otkrila je koji je najproždrljiviji grabežljivac na planetu. Pojede više od trećine kralježnjaka na Zemlji i ostavlja ekološki utjecaj 1300 puta veći od bilo kojeg drugog poznatog grabežljivca. Kao što već možda i pogađate, riječ je, naravno, o čovjeku.
Zapanjujuće, više od polovice onoga što uzimamo vođeno je našim hirovima i željama, a ne instinktom za preživljavanje, pokazala je nova studija objavljena u časopisu Communications Biology.
Prekomjerno iskorištavanje vrsta
Kulturni fenomen pokreće prekomjerno iskorištavanje divljih vrsta, kaže Boris Worm, morski ekolog sa Sveučilišta Dalhousie. Worm navodi primjer potražnje za divljim sovama, koja je porasla nakon njihove istaknute uloge u filmskoj franšizi o Harryju Potteru. To je dovelo do vala iskorištavanja divljih sova kako bi se zadovoljila povećana potražnja. Sličan fenomen dogodio se s grebenskim ribama nakon popularnog filma "U potrazi za Nemom".
Zbog naše fascinacije tim vrstama ponekad ih volimo do smrti, dodao je Worm.
Korištenje životinja u raznim industrijama, poput trgovine kućnim ljubimcima i medicine, predstavlja znatnu prijetnju ugroženim vrstama na globalnoj razini. Uklanjanje životinja iz divljine, bez obzira na namjenu, ima isti učinak kao grabežljivost unutar nekog ekosustava. Ne samo da izravno utječe na pojedince već također izaziva i promjene u ponašanju i stres među preostalim pripadnicima ugrožene vrste.
Mogući niz posljedica
Način na koji ljudski predatori neprirodno odabiru životinje mogao bi dovesti do niza posljedica u ekosustavima, naglašava pak ekolog Rob Cooke iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju. On ističe potencijalni gubitak velikih raspršivača sjemena poput kljunorožaca i megabiljojeda poput crnog nosoroga, kao i migratornih grabežljivaca poput velikih morskih pasa.
Ta otkrića naglašavaju činjenicu da su ljudi sada dominantna pokretačka snaga evolucije na Zemlji.
Mi smo izvanredan grabežljivac po tome što je naš spektar plijena, ukupan broj vrsta koje tražimo, reda veličine njih 15.000 samo za kralježnjake, a mnoge od njih koristimo na neodrživ način, toliko da to ugrožava njihov opstanak, kaže Worm.
Ne ugrožavamo samo kralježnjake
Studija također otkriva da se ljudsko iskorištavanje proteže izvan kralježnjaka i obuhvaća različita područja života, uključujući pauke, biljke i gljive. Neregulirana kretanja životinja, potpomognuta Dark webom, predstavljaju dodatne rizike poput potencijalne izloženosti novim bolestima.
Ipak, postoji nada za promjenu. Znanstvenici ukazuju na primjere održivih praksi žetve koje koriste domorodački narodi kroz sustave upravljanja na temelju mjesta.
Dobra vijest za kraj
Dobra je vijest da čovječanstvo sada prepoznaje naše destruktivne tendencije i postoji pravi pokušaj da se iskoristi najbolja dostupna znanost da se stvari isprave, kaže Worm.
Očuvanje izvanredne bioraznolikosti Zemlje zahtijeva prepoznavanje negativnog utjecaja naših postupaka i nastojanje da zaštitimo vrste kojima se divimo i koje cijenimo.
Izvor: Science Alert
