Čak 69 lijekova i eksperimentalnih kemijskih spojeva moglo bi biti učinkovito u liječenju od zaraze koronavirusom, otkrivaju znanstvenici.
Mnogi od tih lijekova već se koriste u liječenju drugih bolesti, a njihova prenamjena za borbu protiv Covid-19 mogla bi predstavljati brži korak do učinkovite terapije nego potraga od nule za posve novim antivirusnim lijekom, smatra tim znanstvenika u studiji koju su objavili na internetskoj stranici bioRxiv.
Svoju studiju predali su i znanstvenom časopisu na objavu.
Kako bi sastavili listu potencijalno korisnih i učinkovitih lijekova, stotine znanstvenika započelo je s proučavanjem neobičnog gena koronavirusa, odnosno SARS-CoV-2.
Kako bi koronavirus inficirao stanicu u plućima, on mora nametnuti svoje gene tako da kopira genetsku mašineriju same stanice. Stanica počinje proizvoditi virusne proteine, koji potom služe za stvaranje milijuna novih virusa.
Svaki od tih virusnih proteina mora biti sposoban prihvatiti se za potrebne ljudske proteine kako bi čitav proces funkcionirao.
U novoj studiji znanstvenici su istraživali 26 od ukupno 29 gena koronavirusa, koji upravljaju proizvodnjom virusnih proteina. Tijekom istraživanja pronašli su 332 ljudska proteina koje koronavirus cilja.
Neki od virusnih proteina koje su znanstvenici proučavali činilo se da samo ciljaju na jedan ljudski protein, dok bi drugi napadali na desetke ljudskih staničnih proteina.
Stoga su znanstvenici tražili lijekove koji se vežu na iste ljudske proteine koje napada koronavirus te su s vremenom pronašli 24 tržišno odobrena lijeka, ali koji se koriste za liječenje posve drugih bolesti, poput raka, Parkinsonove bolesti ili hipertenzije.
Na listi su se tako našli posve neočekivani kandidati među lijekovima, poput haloperidola, koji se koristi u liječenju shizofrenije, i metformina, koji se pak koristi u liječenju dijabetesa tipa 2.
Znanstvenici su izgledne kandidate pronašli i u spojevima koji se trenutačno nalaze na kliničkim testiranjima ili koji su čak još u ranoj fazi istraživanja. Intrigantno je da se među tim mogućim lijekovima nalaze i oni koji napadaju parazite.
Na njihovu listu dospjeli su i lijekovi koji uništavaju bakterije tako što lijepe staničnu mašineriju na sebe kako bi izgradili proteine. No, neki od tih lijekova isto tako se lijepe na ljudske proteine, a nova studija otvara pitanje mogućnosti da se ta nuspojava može iskoristiti u liječenju zaraze koronavirusom.
Klorokin, jedan od lijekova na njihovoj listi, ubija parazita koji prenosi malariju, a znanstvenici već duže vremena znaju da se isto tako veže na ljudski stanični protein koji se zove sigma-1 receptor.
Klorokin se u posljednjih tjedan dana povlači po vijestima svjetskih medija zbog potencijalne koristi u liječenju koronavirusa, a spomenuo ga je i američki predsjednik Donald Trump tijekom pres-konferencije proteklog petka.
Dva dana prije toga, protekle srijede, WHO je najavio testiranja i klorokina, među ostalim lijekovima.
Ipak, Nevan Krogan, biolog sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu, ujedno i vodeći znanstvenik spomenute nove studije, upozorio je na brojne štetne nuspojave korištenja klorokina jer se on veže na mnoge ljudske stanične proteine.
Moramo biti oprezni. Trebamo više podataka na svakoj razini, naglasio je Krogan.
Njegovi suradnici iz Škole za medicinu Ichan s Instututa Mount Sinai u New Yorku te instituta Pasteur u Parizu, započeli su testiranja 22 lijeka i spoja s njihove liste na živim primjercima koronavirusa uzgojenim u laboratoriju.
Rezultati tih testiranja još uvijek se čekaju.
Izvor: New York Times
