Nalazi li se ljudska civilizacija na silaznoj putanji i sigurnom putu prema propasti? Ako pitate znanstvenike sa Stanforda, situacija nije dobra.
Gostujući u emisiji "60 minuta", biolog sa Stanforda Tony Barnosky, koji se bavi korištenjem fosilnih zapisa za mapiranje promjena u ekosustavu tijekom vremena, istaknuo je kako, gledajući povijest, današnje su stope izumiranja 100 puta više od stope koju smo imali u povijesti.
Objasnio je kako to znači da Zemlja trenutačno prolazi kroz najgoru epizodu masovnog izumiranja, još od perioda dinosaura. I dok se Zemlja tijekom svoje povijesti nekoliko puta oporavljala od takvih kataklizmičkih događaja, dodao je Barnosky, većina živih bića koja su boravila na Zemlji - nije.
Čak i ako ljudi prežive, upozoravaju znanstvenici, široki učinci masovnog izumiranja, među kojima su uništavanje staništa, prekidi u prirodnom prehrambenom lancu, neplodnost tla i ostalo, uzrokovat će raspad modernog društva kakvo poznajemo.
Možda je previše reći da ubijamo planet, jer on će biti dobro. No ubijamo svoj način života, upozorio je Barnosky.
Što onda ljudi mogu učiniti? Odnosno možemo li promijeniti takav sumorni slijed događaja?
Znanstvenici već dugo zvone na uzbunu i upozoravaju da ako čovječanstvo drastično ne promijeni navike i zaustavi pustošenje prirodnih staništa i resursa, budućnost će biti veoma neugodna.
U sljedećih će nekoliko desetljeća doći do kraja civilizacije na kakvu smo naviknuti, upozorio je njegov kolega Paul Ehrlich.
Upravo je Ehrlich počeo upozoravati na opasnosti modernog života u svojoj knjizi "Populacijska bomba", koja je izdana davne 1968. godine. Iako je u knjizi iznio cijeli niz prognoza koje se nisu ostvarile, one dvije velike nažalost jesu.
Ehrlich je tako još prije više od 50 godina upozorio na to da će staklenički plinovi dovesti do otapanja polarnog leda te da će čovječanstvo preplaviti divljinu.
Prema Ehrlichu, problem je "previše ljudi, previše potrošnje i manija rasta" - stvarnost za koju bi malo tko mogao tvrditi da pokazuje bilo kakve značajne znakove usporavanja.
Čovječanstvo nije održivo. Da bismo održali naš život, trebalo bi nam još pet Zemalja, rekao je Ehrlich. Resursi koji bi bili potrebni, sustavi koji podržavaju naše živote, bioraznolikost je koju brišemo, zaključio je i na kraju veoma slikovito opisao cijelu situaciju - čovječanstvo sjedi na grani koju pili.
Izvor: CBS
