Koristite ga svakodnevno, objavljujete najrazličitije stvari od fotografija i videa koje ste snimili na zabavi, do statusa o tome kamo putujete ili koji ste film gledali. Facebook je postao nepresušno vrelo podataka o svojim korisnicima. Prema nekim procjenama svakog dana, Facebook prikupi oko 500 terabajta podataka dnevno.
Međutim gomila podataka nije upotrebljiva nikome. Pravo se bogatstvo skriva u Facebookovom algoritmu koji analizira te podatke i rezultate prodaje oglašivačima. No, u toj gomili podataka skriva se i 10 uznemirujućih činjenica o Facebooku.
Facebook će vas (gotovo) uvijek prepoznati
Facebook godinama radi na usavršavanju algoritma koji bi analizirao i identificirao tko je, odnosno što je na svakoj fotografiji koju korisnici objave. Algoritam koji je temelj umjetne inteligencije analizira svaku fotografiju i sa velikom točnošću prepoznaje što se na njoj nalazi.
No, prepoznaje i ljude koji se nalaze na toj fotografiji. U čak 98 posto slučajeva Facebookov algoritam točno će prepoznati lice na fotografiji i povezati ga s korisnikom. Uz tako visok postotak točnosti, koji raste sa svakom novom fotografijom koju objavite, samo je pitanje vremena kad će te podatke i tehnologiju ponuditi oglašivačima.
Nemojte se iznenaditi ako vas za koju godinu prodavačice u trgovini prepoznaju i pozdrave te ponude omiljene traperice u vašoj veličini. To je već sad moguće.
Facebook zna gdje ste u bilo kojem trenutku
Koristite li Facebook Messenger aplikaciju za komunikaciju sa svojim prijateljima? Vjerojatno ste ju instalirali na svoj pametni telefon bez previše razmišljanja. Upravo na to je računao Facebook kad je u Messenger ugradio opciju "dijeljenja lokacije". Zahvaljujući toj opciji Facebook uvijek zna gdje ste.
Problem je kad vi ne želite da netko zna gdje se trenutno nalazite. Na to su Facebook upozorili i stručnjaci za sigurnost, nakon čega je ta opcija onemogućena, ali to ne znači da Facebook i dalje negdje ne bilježi tu informaciju.
Facebook loše utječe na vaše samopouzdanje
Sada već postoji cijeli niz istraživanja koja su pokazala kako pretjerano korištenje društvenih mreža (pa tako i Facebooka) utječe na naše mentalno zdravlje. Osim što gledanje u fotografije nasmijanih ljudi koji putuju po svijetu i izgledaju kao da nemaju ni jednu brigu u životu, negativno utječe na naše raspoloženje, može utjecati i na naše samopouzdanje.
Digitalni život koji korisnici objavljuju na društvenim mrežama ne mora biti stvaran niti imati previše veze sa stvarnim životom. Zato psiholozi upozoravaju kako bismo u korištenju Facebooka (i ostalih društvenih mreža) trebali biti umjereni i ne uzimati k srcu.
Facebook prikazuje samo vijesti koje vas zanimaju
Da razjasnimo, Facebook nije medijska platforma i ne proizvodi vijesti, ali vješto upravlja informacijama koje ćete vidjeti na svom zidu. Ovisno o temama, objavama i linkovima, koje ste lajkali, Facebook će vam servirati slične vijesti i objave.
Problem je što takvo, filtrirano, prikazivanje vijesti i objava utječe na naš intelekt. Točnije, Facebook u želji da što više vremena provedemo na toj društvenoj mreži, prikazuje samo sadržaj koji nas zanima. Ne prikazuje nam nikakav sadržaj koji bi se slučajno kosio s našim stavovima i uvjerenjima.
To se najbolje vidi tijekom predizbornih kampanja ili velikih sportskih događaja, kad će vam Facebook "gurati" sadržaj koji biste voljeli pročitati, ali ne i onaj koji bi vas mogao razljutiti.
Facebook negativno utječe na ljude koji boluju od mentalnih bolesti
Istraživanje koje je provelo američko Sveučilište u Washingtonu pokazalo je kako djevojke koje su češće izložene fotografijama na Facebooku imaju negativniju sliku o svom tijelu.
Također, Facebook u posljednje vrijeme ima ozbiljnih problema s korisnicima koji uživo prenose ubojstva i samoubojstva. Upravo je zbog njih angažirano više administratora koji će pregledavati snimke i video uživo kako bi na vrijeme mogli reagirati i spriječiti objavu problematičnog materijala.
Facebook vas čini usamljenijima
Iako bi se moglo zaključiti kako će društvena mreža, povećati povezanost među ljudima, istraživanja su pokazala kako stalno pregledavanje aktivnosti drugih ljudi, kod korisnika Facebooka ostavlja osjećaj izoliranosti i samoće.
Dovoljno je samo dva tjedna pregledavanja tuđeg "digitalnog života" da nam se javi osjećaj usamljenosti i smanji osjećaj sreće i zadovoljstva vlastitim životom.
Facebook zna... više nego što mislite
Zahvaljujući gomili podataka koje ste svojevoljno dali Facebooku i svakodnevnom korištenju te društvene mreže, vaš profil je mnogo bogatiji podacima no što vi vidite. Facebook koristi algoritam koji analizira koliko ste otvoreni za oglašivačke poruke, koji su vaši politički stavovi i koristite li više gotovinu ili kreditne kartice. I sve to zahvaljujući podacima koje im slobodno dajte.
Prema nekim informacijama Facebook može zaključiti i koliko ste inteligentni, na temelju sadržaja koji ste lajkali.
Facebook često cenzurira
Bili mi toga svjesni ili ne, ali Facebook često cenzurira sadržaj koji je u nekoj zemlji ocijenjen nepodobnim. Tako je Facebook blokirao stranicu koja je najavljivala prosvjed u Rusiji i to nakon direktne naredbe ruske vlade.
Za Kinu je Facebook razvio poseban program koji cenzurira korisničke objave kako slučajno ne bi bilo objavljeno nešto nepodobno.
Čak idu toliko daleko da cenzuriraju objave svojih korisnika, ukoliko netko prijavi da je fotografija ili objava nepoželjna. Na korisniku je tada da dokaže suprotno.
Facebook prodaje vaše podatke oglašivačima
Ne, Facebook neće prodati vaše ime i prezime nekome. Ali, će veoma rado prodati sve podatke o vašim navikama i interesima oglašivačima koji će potom na temelju toga, servirati vam personalizirane oglase kojima nećete moći odoljeti.
Korisnici često olakšavaju prodaju jer prešutno daju Facebooku odobrenje da raspolažu s njihovim podacima u komercijalne svrhe. Želite li ipak, barem djelomice, zaštititi svoj privatnost, poigrajte se s postavkama privatnosti na svom Facebook profilu.
Facebook zna sve... čak i kad idete spavati
Facebookova aplikacija Messenger prikazuje drugim korisnicima kad je neki njihov prijatelje bio aktivan. Programer Soren Louv-Jansen iskoristio je te podatke i napravio graf koji je pokazao kad njegovi prijatelji idu spavati, koliko spavaju i kad nekoga od njih muči nesanica.
Još jedan razlog zašto ne biste trebali koristiti pametni telefon prije spavanja i odmah nakon buđenja.
