Algoritam života i smrti: Čije bi živote računala trebala žrtvovati u prometnoj nesreći?

Kako će autonomni automobil, odnosno računalo reagirati ako bude moralo birati između spašavanja, tj. žrtvovanja života obitelji u automobilu i pješaka na cesti.

Hrvoje Jurman Hrvoje Jurman | 29.10.2018. / 10:17

Autonomno vozilo (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

"Nikada u povijesti čovječanstva nismo dopustili računalima da autonomno odlučuju tko će živjeti, a tko umrijeti, u djeliću sekunde i bez ljudskog nadzora. Uskoro ćemo prijeći taj most", komentar je znanstvenika iz MIT-a koji su još prije 4 godine počeli s istraživanjem kojim su htjeli saznati kako ljudi razmišljaju o budućnosti u kojoj će računala koja upravljaju automobilima morati donositi neke jako teške odluke. Naime, postavlja se pitanje kako će računala reagirati u situacijama u kojima su prometne nesreće neizbježne i hoće li spašavati određenu grupu ljudi, namjerno ugrožavajući drugu grupu.

O ovakvim pitanjima, kao i pitanjima odgovornosti, dugo će se još razgovarati i pitanje je hoćemo li ikada dobiti pravi odgovor, odnosno postoji li uopće pravi odgovor na takve dileme. Tijekom četiri godine MIT je na internetskim stranicama proveo istraživanje u kojem je sudjelovalo čak 40 milijuna ljudi koji su odgovarali na pitanja što bi autonomni automobili trebali napraviti u određenim situacijama – npr. hoće li računalo, u slučaju da mora birati, žrtvovati putnike u vozilu ili: uspješnu poslovnu osobu, poznatog kriminalca, grupu starijih ljudi, krdo krava ili pješake koji prelaze cestu iako im je rečeno da ne smiju prijeći cestu.

Nakon četiri godine istraživanja iz MIT-a su napokon objavili rezultate koji pokazuju očekivane zaključke – ljudi žele spasiti što više ljudskih života, spasit će ljude prije nego životinje te će radije spasiti mlađe osobe umjesto starijih.

Istraživanje je pokazalo i manje trendove spašavanja ženskih osoba u odnosu na muške, osoba višeg statusa u odnosu na siromašnije te spašavanje pješaka u odnosu na osobe u vozilu.

Iz MIT-a napominju da ovo nije nikakvo stručno i kontrolirano istraživanje, već više online igra kojom se "ne mogu dobiti odgovori na komplicirane dileme koje stoje pred autonomnim vozilima".

Također, ovo je istraživanje pokazalo i neke različitosti među kulturama – najveći naglasak na spašavanju života pješaka pokazali su Japanci i Norvežani, a najmanji Kinezi i Estonci, najveći naglasak na spašavanje života mladih pokazali su Francuzi i Grci, a najmanji u Tajvanu i Kini.

Iz MIT-a kažu da prije nego što dopustimo računalima donošenje etičkih odluka, moramo provesti globalnu konverzaciju kako bismo "iskazali svoja razmišljanja kompanijama koje će dizajnirati moralne algoritme i tijelima koja će donositi zakone i pravila".

Izvor: BBC
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti