Istraživanja pokazuju da zvijezde nalik našem Suncu ispuštaju goleme superbaklje otprilike jednom svakih 100 godina, a te solarne baklje usporedive su po oslobođenoj energiji s eksplozijom bilijun hidrogenskih bombi. Znanstvenici s njemačkog Instituta Max Planck proučavali su 56.450 zvijezda koristeći podatke NASA-inog svemirskog teleskopa Kepler, kako bi istražili taj fenomen.
Solarne superbaklje nastaju uslijed naglog oslobađanja magnetske energije, uzrokujući zračenje i izljeve materije. Znanstvenici su identificirali 2889 superbaklji u 2527 zvijezda, otkrivajući da su ti događaji 10 do 100 puta češći od prethodnih procjena.
Bili smo jako iznenađeni da su zvijezde nalik Suncu sklone tako čestim superbakljama, izjavio je dr. Valerij Vasiljev, glavni autor studije koja je objavljena je u časopisu Science.
Naše Sunce dijeli karakteristike temperature i svjetline s tim zvijezdama, što ukazuje na slično ponašanje naše matične zvijezde. Međutim, nijedna superbaklja nije se dogodila u prošlom, 20. stoljeću.
Ne možemo promatrati Sunce tisućama godina. Umjesto toga, međutim, možemo pratiti ponašanje tisuća zvijezda vrlo sličnih Suncu u kratkim vremenskim razdobljima. To nam pomaže da procijenimo koliko se često pojavljuju superbaklje, objasnio je profesor dr. Sami Solankis Instituta Max Planck.
Kad bi jedna takva superbaklja pogodila Zemlju, njezini bi učinci bili razorni i poremetili bi električne mreže, komunikacijske sustave i satelite. Čak je i Carringtonov događaj iz 1859. godine, uzrokovan solarnom bakljom 100 puta slabijom od superbaklje, zapalio telegrafske sustave i osvijetlio nebo diljem svijeta.
Novi podaci su jasan podsjetnik da su čak i najekstremniji solarni događaji dio Sunčevog prirodnog repertoara, istaknula je dr. Natalie Krivova s Instituta Max Planck i koautorica navedene studije.
Izvor: IFLScience
