Što nove zelene tehnologije čini uspješnima i učinkovitima pokušao je dočarati američki milijarder, filantrop i bivši šef Microsofta Bill Gates na primjeru mikrovalnih pećnica.

Kad su se pojavile 1955. godine, mikrovalne pećnice su imale tržišnu cijenu koja iznosti otprilike 12.000 današnjih američkih dolara. No, danas ih možete kupiti u bilo kojem trgovačkom centru za 50 dolara (ili par stotina kuna u Hrvatskoj).

Gates takvu drastičnu razliku u cijeni pripisuje nečem što naziva kreposnim ciklusom. Obzirom da su mikrovalne pećnice korisnicima nudile nove mogućnosti koje su se svidjele potrošačima i da su neke stvari radile bolje od klasičnih pećnica, potražnja za njima je konstantno rasla, pojašnjava Gates. Sve više tvrtki ušlo je proizvodnju mikrovalki, istovremeno stvarajući inovacije koje su ih činile još učinkovitijima, uspostavljajući opskrbne lance te u konačnici smanjujući cijenu proizvoda. Kako im je cijena padala, ljudi su ih sve više kupovali, što je dovelo do novog ciklusa inovacija i sve to je zapravo dio spomenutog kreposnog ciklusa.

Slična je priča i s drugim proizvodima koji proizvode čistu energiju koja ne šteti okolišu, no mnogi proizvodi isto tako ne slijede taj ciklus, odnosno barem ne još.

Većina zelenih tehnologija i dalje je skuplja od bilo čega što pokušavaju zamijeniti, a to je razlika u cijeni koju zovem zelenim premijama. One ne obavljaju posao bolje (osim što manje pridonose klimatskim promjenama, naravno), a u mnogim slučajevima, te tehnologije rade i lošiji posao, ističe Gates.

Da bi se ubrzao kreposni ciklus inovacija, potreban nam je novi model financiranja, proizvodnje i nabave novih zelenih tehnologija, kaže Gates.

Jedan takav model stvorila je i koalicija filantropa, kompanija i vlada, Breakthrough Energy Catalyst (BEC). Cilj tog modela jest da i drugi zeleni proizvodi slijede isti ciklus rane prihvaćenosti, inovacije i smanjenih troškova koji su doveli do drastičnog pojeftinjenja solarne tehnologije i već navedenih mikrovalnih pećnica.

BEC je otkrio i koja četiri područja su zapravo zrela za novi pristup i u kojima bi relativno skroman unos novca mogao napraviti ogromnu razliku.

1. Dugotrajna pohrana energije

Treba omogućiti pohranu energije na više mjeseci, a ne na nekoliko dana što je krajnji doseg današnjih baterija. Pomak u ovom području učinio bi solarnu i energiju vjetra još praktičnijom na još više mjesta.

2. Održivo zrakoplovno gorivo

Takvo gorivo je potrebno za pogon transportnih i putničkih zrakoplova, jer su ti zrakoplovi preveliki i preteški za pogon na baterije.

3. Izravno hvatanje zraka

Time bi se ugljični dioksid mogao odstraniti izravno iz atmosfere. Naravno, tako se neće moći odstraniti ugljik, ali jeftiniji način kako to napraviti stavio bi nas bliže nultoj stopi emisija do 2050. godine.

4. Jeftin zeleni vodik

Vodikova goriva vrlo su obećavajuća, jer mogu dati više energije od baterija te bi mogla pogoniti velike zrakoplove i industrijske procese. Nažalost, vrlo su skupa kad se proizvode na način da ne otpuštaju stakleničke plinove.

Gates je objasnio i kako bi to funkcioniralo u stvarnosti.

Recimo da zrakoplovna kompanija želi pridonijeti na smislen način borbi protiv klimatskih promjena. Njihov najočitiji izbor bio bi nabavka održivog goriva, no takvog goriva nema puno, jer ga se izrazito malo proizvodi i vrlo je skupo. Ta bi kompanija preko BEC-a mogla investirati u veliku rafineriju koja proizvodi veliku količinu održivog goriva. Po dovršetku izgradnje te rafinerije, ta kompanija može njihovo gorivo kupovati po znatno jeftinijoj cijeni, pojašnjava Gates.

No to nije sve, dodaje, jer nakon što se pokaže da je takva rafinerija bila pogođena investicija i da radi onako kako je i zamišljeno, cijena izgradnje novih takvih rafinerija bi pala, a njihovom izgradnjom, opskrba održivim gorivom bila bi sve veća, a njegova cijena bi i dalje nastavila padati. To bi privouklo još inovativnih kompanija i kreposni ciklus bi bio uspostavljen, kaže Gates.

BEC isto tako zajedno s neprofitnim partnerom CDP-om stvara i alat koji će omogućiti ulagačima koji investiraju u navedena područja, da izračunaju koliko će njihova investricija pridonijeti smanjenju budućih emisija stakleničkih plinova.

Na taj način ulaganje u projekte zelene energije može postati i tržišna prednost, smatra Gates.

Izvor: GatesNotes

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju