Na brežuljcima sjeveroistočne Bosne lokalna zajednica razapeta je između straha od ekološke tragedije i nade u bogatstvo iz golemih ležišta minerala ključnih za zelenu tranziciju, strateški cilj EU.
Područje oko Lopara leži na procijenjenih 1,5 milijuna tona litijeva karbonata, 94 milijuna tona magnezijeva sulfata i 17 milijuna tona bora.
Tvari su to koje se koriste za izradu raznih proizvoda, od električnih automobila do vjetroturbina i elektroničkih komponenti.
Ova ležišta velika potencijala mogla bi biti rijetka blagodat za zemlju čija ekonomija uglavnom stagnira nakon razornog rata 1990-ih. Nalaze se u Republici Srpskoj, čiji je čelnik Milorad Dodik nazvao projekt "prilikom za razvoj koja se ne smije propustiti".
No protivljenje lokalnih vlasti već tinja jer bi, realizira li se, to bio površinski kop i kao takav potencijalno opasan po okoliš.
Općinsko vijeće Lopara glasalo je u prosincu protiv projekta. Više od 90 posto stanovnika je protiv, rekao je načelnik općine Rado Savić.
Ljudi se boje curenja otrovnih materijala. Naša je pozicija jasna, ne želimo takav rudnik ovdje, dodao je.
Udruge za zaštitu okoliša pokrenule su peticiju protiv projekta.
Svugdje u svijetu gdje su otvoreni ovakvi rudnici, prije ili kasnije došlo je do zagađenja podzemnih voda i zraka, rekla je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica lokalne ekološke udruge.
U Srbiji su 2022. godine masovni prosvjedi zbog rudnika litija Rio Tinto u blizini bosanskohercegovačke granice prisilili vladu da poništi dozvole za projekt vrijedan nekoliko milijardi eura.
Milijarda eura godišnje
Vladimir Rudić, direktor bosanskohercegovačke podružnice švicarske rudarske kompanije Arcore AG, optužio je protivnike projekta u Loparama da "siju paniku".
Uvjeti rada apsolutno će biti kontrolirani, rekao je za AFP.
Iz Arcorea se nadaju da će početi s bušenjem u tom području do 2027.
Riječ je o iznimno zanimljivim količinama sirovina za opskrbni lanac Europske unije, rekao je Rudić.
Iz tvrtke kažu da će rudnik ostvarivati godišnji prihod od milijardu eura i stvoriti 1000 izravnih i više od 3000 neizravnih radnih mjesta.
Projekt ima za cilj izvoz oko 10.000 tona litijeva karbonata godišnje do 2032., dostatnih za proizvodnju između 150.000 i 200.000 punjivih baterija, procjenjuju stručnjaci.
Lopare su ležište s "niskim udjelom" litija, koje je ipak "zanimljivo, jer veća prisutnost magnezija i bora jamči buduću stabilnost" rudnika, rekao je Rudić.
Prekriveno prašinom
Arcore želi osigurati koncesiju na 50 godina, ali tek treba dobiti potrebne dozvole bosanskohercegovačkih vlasti.
Studija utjecaja na okoliš mora se provesti prije početka bilo kakvih aktivnosti, a moraju se otvoriti i konzultacije s lokalnim stanovništvom.
Mještaninu Lopara Jovanu Joviću, nezaposlenom farmaceutu, malo koji argument mogao bi promijeniti mišljenje.
Grad će biti prekriven velikim slojem prašine, o utjecaju na podzemne vode da i ne govorim+, rekao je Jović za AFP.
Milivoje Tešić, 63-godišnji bosanski Srbin, otišao je korak dalje, zaklevši se da će "fizički braniti" svoju zemlju od kopanja rudnika.
Ako postanemo Kuvajt, onda dobro, rekao je Tešić.
No pronađite mi primjer gdje je strani investitor došao u neku zemlju i donio boljitak, zaključuje.
