Tanka je granica između svijeta u kojem tehnologija pomaže u poboljšanju naših života i neke futurističke distopije u kojoj države znaju sve o nama te prate svaki naš korak, dok privatnost postaje samo nekakav arhaičan i egzotičan termin. Tako se mogu opisati neke reakcije na uvođenje tehnologije prepoznavanja šarenice oka i prepoznavanja lica na aerodromu u Dubaiju koja je nedavno implementirana. Zahvaljujući toj tehnologiji putnicima koji ulaze i napuštaju zemlju više neće trebati putovnica, niti bilo kakav drugi papirnati pa čak ni digitalni dokument.

Umjesto putovnica ili propusnica za ulazak u zrakoplov, sve što će putnici trebati jest pogledati posebnu kameru. Aerodrom u Dubaiju prošlog je mjeseca ovaj program ponudio svim putnicima čiji se podaci o šarenici povezuju s državnim bazama podataka tako da na temelju njihove šarenice oka tehnologija u par sekundi prepoznaje o kojoj je osobi riječ. Osim ubrzavanja samog procesa, iz aerodroma u Dubaiju kažu kako je to još jedan način sprječavanja širenja koronavirusa jer je cijeli proces beskontaktan te nema nikakvih približavanja, niti razmjene dokumenata putnika i službenika.

Budućnost dolazi, komentirao je za Associate Press zamjenik direktora vladina ureda za rezidenciju i vanjske poslove Obaid Mehayer Bin Suroor, naglasivši kako su sada na aerodromu sve procedure postale pametne. Naravno, ne treba sumnjati kako je u tom pogledu zaista u pravu te da je prolazak provjere putovnica i propusnica puno brži, no svaka uporaba takve tehnologije postavlja i pitanje privatnost. Naime, aerodrom povezuje lica, odnosno podatke o šarenici oka s podacima poput broja putovnice i informacija o letu te ih zadržava koliko god je to razumno potrebno za svrhe za koje se koriste tako da ostaje nepoznanica koliko dugo će ti podaci zaista biti pohranjeni u bazi podataka aerodroma.

Dubai se ne namjerava zaustaviti samo na ovoj tehnologiji i na njenom korištenju na aerodromima i već su najavili širenje ionako velike mreže kamera s tehnologijom za prepoznavanje lica. Kako bi se smanjila papirologija, ta će se tehnologija početi testirati i u nekim servisima povezanim s privatnim sektorom. Naravno, na mreži možemo pronaći i brojne kritike takve tehnologije pa je tako za AP Johnathan Frankle s MIT-a rekao kako svaki oblik nadzorne tehnologije poziva na oprez, bez obzira na to u kojoj se zemlji koristi.