Hrvatski IT/ICT sektor uvelike izvozi softverske usluge pa će direktni utjecaj novih američkih carina na izvoz u SAD biti ograničen, ali posredni može biti značajan, komentar je granske udruge HUP ICT, iz koje dodaju da prema njihovim kontaktima s američkim veleposlanstvom, usluge za sada ostaju izvan tog 'udara'.
Kako su istaknuli i neki domaći ekonomski analitičari, tekući račun bilance plaćanja između EU i SAD-a pokazuje uravnoteženost tijekom posljednjih nekoliko godina, nikako lošiju poziciju SAD-a u odnosu na EU, kako ističe američki predsjednik Donald Trump. No, ta uravnoteženost sada je ozbiljno nagrižena. Nove američke carine najviše će pogoditi trgovinu robom, odnosno, proizvodima, dok prema našim kontaktima s američkim veleposlanstvom, usluge za sada ostaju izvan tog udara, kaže predsjednik HUP ICT-ja Hrvoje Josip Balen.
Ipak, smatra da nove američke mjere mogu utjecati i na domaći IT/ICT sektor jer se u velikoj mjeri oslanja na uvoz tehnoloških komponenti (poslužitelji, mrežna oprema, računalni sklopovi), ali i korištenjem usluga platformi tehnoloških kompanija poput Amazona, Googlea ili Mete, čija su sjedišta u velikom postotku u SAD-u.
Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i povećanja cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu. Ne smijemo zanemariti da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi između EU i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i alokaciju resursa, što nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT/ICT sektora, nego i svih industrija koje su na njega naslonjene, upozorava Balen.
Dodatna bojazan postoji, kako kaže, i u vidu utjecaja na svakodnevne poslovne procese u segmentu korištenja usluga tehnoloških kompanija, a iako nove američke carine za sada ne pogađaju usluge, već uglavnom fizičke proizvode, u HUP ICT-ju se nadaju da se njihov opseg neće proširiti. Tada bi efekti "tarifa“ i "kontratarifa“ mogli značajno podići cijene digitalizacije i usporiti tehnološku konkurentnost kompanija u odnosu na Aziju, i to s obje strane Atlantika.
Također, pojava mogućih "kontratarifa“ velikih tehnoloških tvrtki moglo bi dovesti do znatno viših cijena oglašavanja na platformama i društvenim mrežama, smanjiti profitabilnost svih industrija i izazvati traženje alternativnih rješenja.
Dugoročno, rastuća trgovinska napetost može smanjiti potrošnju i marketinške budžete, što će dodatno utjecati na aspekt oglašavanja i ulaganja u marketinške aktivnosti. Time bi se otvorila i zanimljiva fronta EU prema nekim drugim platformama, poput npr. TikToka, a koja će nam možda postati unosnija i prihvatljivija za oglašavanje, čime američke tvrtke mogu izgubiti velik dio korisnika, poručuje Balen.
