AI Chamber napravio je opsežnu analizu o tome kako države u Srednjoj i Istočnoj Europi (CEE) pristupaju globalnoj AI tranziciji koje je otkrilo cijeli niz zanimljivosti. Regionalno izvješće „Kako se MSP-ovi u CEE regiji snalaze u svijetu umjetne inteligencije?“ tako otkriva raznolikosti primjene AI-a među više od 3.200 malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) u 11 zemalja, a najveći broj istraživanjem obuhvaćenih poduzeća dolazi iz Hrvatske.
Raširena uporaba, ograničena primjena
Istraživanje je otkrilo paradoksalnu sliku. Iako više od 75 % MSP-ova navodi da koristi AI alate, samo jedno od četiri poduzeća to čini u intenzivnijem opsegu. Implementacija je najaktivnija u području marketinga i korisničke podrške, dok je ograničena kad su u pitanju strateške domene kao što su razvoj proizvoda ili upravljanje opskrbnim lancem. Istodobno, svijest o regulativi je izrazito niska – samo 39 % poduzeća koja koriste AI su upoznata sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji – a taj broj pada na 29 % kod tehnološki slabije razvijenih poduzeća.
Ovo izvješće osporava rašireni mit da je implementacija umjetne inteligencije samo pitanje dostupnosti tehnologije. Ključni faktor je organizacijska zrelost – jasnoća vodstva, spremnost talenata i strateška usmjerenost, ističe Tomasz Snażyk, izvršni direktor regionalne AI komore. MSP-ovi iz SIE regije mogli bi postati globalni lideri u primjeni AI-a ako budu podržani odgovarajućim regulatornim okvirima i obrazovnim inicijativama. Prilika je stvarna. No i rizik da zaostanu također.
4 mentaliteta koji oblikuju koliko su poduzeća spremna za AI
Analiza dijeli poduzeća u četiri arhetipa: “Praktični optimisti”, “Svjesni prepreka”, “Ravnodušni prema AI-u” i “Digitalno povučeni”. Ove kategorije ne odražavaju samo planove već i stavove o implementaciji umjetne inteligencije općenito.
Ravnodušnost je primjetna u mnogim zemljama regije, ali najviše se ističe u Hrvatskoj i Sloveniji. Hrvatske tvrtke općenito su rezervirane po pitanju umjetne inteligencije. Tek malo više od polovice (51 %) ispitanih tvrtki prepoznaje umjetnu inteligenciju kao korisnu tehnologiju.
Izvješće također prikazuje kako MSP-ovi trenutno koriste umjetnu inteligenciju – i gdje je njezina poslovna vrijednost najvidljivija.
Najčešće primjene uključuju analizu podataka (40 %), automatski prijevod (35 %) i automatizaciju zadataka (28 %), što ukazuje kako je fokus na operativnoj učinkovitosti. Iako ove primjene nisu uvijek transformativne, one su praktične i mjerljive – pomažu timovima u optimizaciji internih procesa, smanjenju pogrešaka i poboljšanju korisničkog iskustva.
Međutim, istraživanje ukazuje i kako se AI nedovoljno koristi u strateškim područjima poput razvoja proizvoda, upravljanja opskrbnim lancem i predviđanju rizika – funkcijama koje bi mogle donijeti znatno veću vrijednost MSP-ovima.
Neujednačenost u CEE regiji
Iako umjetna inteligencija dobiva sve više na značaju u regiji, tempo i razina primjene značajno se razlikuje među državama. Prema rezultatima istraživanja, Češka, Estonija i Poljska prednjače u implementaciji AI-a i regulatornoj spremnosti, dok Hrvatska, Latvija i Bugarska znatno zaostaju.
U Hrvatskoj, gotovo trećina tvrtki navodi da ih umjetna inteligencija uopće ne zanima, a manje od 40 % prepoznaje bilo kakve koristi. Čak one hrvatske tvrtke koje razumiju koristi AI-a, nemaju motivacije, znanja ili resursa za primjenu. Konkretno, nedovoljno poznavanje područja navodi kao prepreku 43 % ispitanih hrvatskih tvrtki, dok 30 % ističe nedostatak interesa kao razlog sporije integracije tehnologija vezanih uz AI. Regulatorna spremnost je također niska: samo 13 % hrvatskih tvrtki upoznato je sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji. Sve to ukazuje koliko je u Hrvatskoj potrebna dubinska edukacija i strateška podrška praktičnoj implementaciji rješenja umjetne inteligencije.
Čak i u Poljskoj – šestom najvećem gospodarstvu Europe – vidljiv je jaz između ambicije i provedbe. Iako 57 % poljskih tvrtki vidi AI kao konkurentsku prednost, samo 39 % tvrdi da razumije regulatorni okvir, a 35 % izražava nevoljkost za njegovo usvajanje – unatoč velikom interesu na razini zaposlenika.
Ugledati se treba u Estoniju, koja se profilirala kao vodeća zemlja regije u primjeni umjetne inteligencije. Više od 67 % estonskih tvrtki izvještava o pozitivnom utjecaju AI-a na poslovanje, a više od 65 % kaže da su upoznati s EU Zakonom o umjetnoj inteligenciji – pokazujući visoku razinu korištenja i regulatorne spremnosti. Također, Estonija ima jednu od najnižih razina internih prepreka za implementaciju AI-a (38 %), što ukazuje na dobro usklađeni ekosustav vještina, vodstva i političke potpore.
Vodstvo i zrelost – važniji od same tehnologije
Jedan od ključnih zaključaka izvješća AI Chamber jest jasna povezanost između veličine poduzeća i razine primjene AI-a. Tvrtke s 50 do 250 zaposlenika – krajnji segment MSP spektra – znatno su sklonije naprednijem usvajanju AI-a. Polovica tehnološki najzrelijih poduzeća spada u tu skupinu, što ukazuje da veća veličina donosi ne samo operativne kapacitete, već i strukturiranije vodstvo, bolji pristup digitalnim talentima i jasniju strategiju. Nasuprot tome, mikro-poduzeća (s manje od 10 zaposlenika) uglavnom su izvan kruga primjene AI-a, što sugerira da prava integracija umjetne inteligencije još uvijek favorizira tvrtke s većim strateškim i strukturnim kapacitetima.
Unatoč ovom entuzijazmu, strateška i regulatorna spremnost ostaje zabrinjavajuće niska. Samo 8 % svih anketiranih tvrtki navodi da bi bile spremne za AI reviziju odnosno nadolazeću provjeru usklađenosti sa Zakonodavstvom EU o umjetnoj inteligenciji. To pokazuje kako je za mnoge tvrtke AI i dalje taktički eksperiment, a ne strateška sposobnost. Za one koji definiraju poslovne i javne politike te investitore, ovo je dobar signal kako podrškom i obrazovanjem ključnu prazninu pretvoriti u priliku.
Prema UN-ovoj Konferenciji o trgovini i razvoju (UNCTAD), vrijednost globalnog tržišta AI-a trebala bi doseći 4,8 bilijuna dolara do 2033. godine, u odnosu na 189 milijardi dolara u 2023., 25 puta više u samo deset godina. Ovaj rast nije samo tehnološki, već i geopolitički: više od 60 % svih AI patenata i ulaganja u istraživanje i razvoj sada je koncentrirano u SAD-u i Kini, dok ih Europa pokušava sustići – ne samo kroz inovacije, već i kroz regulativu, etiku i izgradnju povjerenja.
Ranjivi, ali...
S jedne strane, veliki dio malih tvrtki još uvijek nije spreman za primjenu AI-a, često navodeći nedostatak znanja ili visoke troškove kao razloge. S druge strane, tamo gdje postoji jasna organizacijska vizija, pristup talentima i svijest o regulativi – umjetna inteligencija postaje snažan alat za produktivnost, agilnost i otpornost. Ključno je da gotovo dvije trećine tvrtki u regiji izražava želju za proširenjem uporabe umjetne inteligencije, pri čemu je entuzijazam najveći u Estoniji (75 %) i Slovačkoj (70 %).
Prozor kroz koji CEE regija može definirati svoju digitalnu budućnost je otvoren – ali ne zauvijek. Pitanje koje se postavlja pred vlade, investitore i MSP-ove više nije hoće li usvojiti umjetnu inteligenciju, već koliko brzo, sigurno i strateški to mogu učiniti – prije nego što razlika u odnosu na globalne lidere postane nepovratna, zaključuje Snażyk.
Izvješće možete preuzeti na ovoj poveznici:
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
