CARNET-ov projekt e-Škole dobitnik nagrade Europske komisije RegioStars

pilot-projekt e-Škole pokrenut je 2015. godine, a njegov glavni rezultat je povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola.

Martina Čizmić | 15.10.2020. / 14:54 komentari
eŠkole (Foto: Carnet) (Foto: Carnet)

Pilot projekt e-Škole osvojio je nagradu RegioStars, koju Europska komisija svake godine dodjeljuje projektima financiranima iz sredstava Europske unije kako bi promovirali izvrsnost i nove pristupe u području regionalnoga razvoja. E-Škole nagrađene su kao najbolji projekt u kategoriji Inkluzivni rast - Vještine i obrazovanje za digitalnu Europu, dokazujući važnost cjelovitog pristupa primjeni moderne tehnologije, digitalnih sadržaja i podrške omogućujući tako jednake prilike za obrazovanje svih učenika.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati

Iznimno smo počašćeni i sretni što smo dobili nagradu za pilot-projekt e-Škole. To je rezultat napora svih zaposlenika CARNET-a koji su ponosni što sudjeluju u unaprjeđivanju obrazovanja u svim školama u Hrvatskoj, rekla je Andrijana Prskalo Maček, voditeljica projekta e-Škole. Druga faza programa e-Škole je u tijeku i do kraja 2022. godine digitalno ćemo transformirati nastavne i obrazovne procese u svim školama. Na taj ćemo način doprinijeti jačanju digitalnih kompetencija nastavnika i učitelja, a posredno i učenika, kako bismo ih pripremili za tržište rada 21. stoljeća, daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje.

Podsjetimo, pilot-projekt e-Škole pokrenut je 2015. godine, a njegov glavni rezultat je povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola. U digitalno zrelim školama nastavnici koriste tehnologiju kako bi unaprijedili nastavu, razvijaju vlastite digitalne sadržaje te pružaju podršku samostalnom učenju i razvoju kritičkih vještina kod učenika koji su u središtu nastavnog procesa. Učenici tako aktivno sudjeluju u nastavi s povećanom motivacijom za učenje i nastavak školovanja te samim time postaju i konkurentniji na tržištu rada. Upravljanje e-Školama je učinkovito i transparentno, a komunikacija i razmjena e-dokumenata između škole, njenih dionika i osnivača znatno jednostavnija.

U drugoj fazi programa e-Škole, do kraja 2022. godine, u svim školama bit će izgrađene bežične lokalne mreže s odgovarajućom aktivnom mrežnom opremom. Po dvije učionice u svakoj školi bit će opremljene modernom opremom, a svi nastavnici će dobiti prijenosna računala koja će im pomoći u primjeni suvremenih metoda poučavanja. Stoga je važan segment programa e-Škole kontinuirana podrška te provođenje edukacije nastavnika, učitelja i djelatnika škole. Također, kako bi se dodatno olakšala i potaknula uporaba IKT-a, razvijaju se brojni digitalni obrazovni sadržaji te drugi e-sadržaji i e-usluge, a provodit će se i aktivnosti koje se bave sigurnosnim aspektima uvođenja IKT-a.

Uspjeh pilot-projekta kojim smo obuhvatili 10 posto hrvatskih škola dao nam je vjetar u leđa i pružio potrebno iskustvo kako bismo proveli drugu fazu programa te osigurali da i preostalih 90 posto škola još brže postigne visoku razinu digitalne zrelosti, rekao je Goran Kezunović, ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNET. Pružajući školama i učiteljima ne samo infrastrukturu, već i digitalne usluge, sadržaj, obrazovanje i podršku, znatno smo doprinijeli lakšem i uspješnom prelasku s tradicionalnog načina poučavanja na online nastavu u Hrvatskoj što se pokazalo ključnim tijekom nedavnih izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

Ukupna vrijednost pilot-projekta e-Škole je 306.851.518 kn, od čega je EU financiranje 193.688.730 kn (Europski fond za regionalni razvoj – EFRR) i 67.135.060 kn (Europski socijalni fond – ESF) te nacionalno sufinanciranje 46.027.727 kn.

Vezane vijesti