Do kraja desetljeća EU bi trebao proizvoditi 10 milijuna tona zelenog vodika i uvoziti još 10 milijuna tona, prema planovima iz 2020. godine.

tri vijesti o kojima se priča Cheyava Falls u dolini Neretva Vallis u krateru Jezero na Marsu Na Marsu NASA zagolicala maštu javnosti: U dolini Neretve pronađeni tragovi izvanzemaljskog života? Droga, ilustracija Roditelji, oprez! "Najopasnija mreža za mlade": Omiljena platforma prepuna je seksualnih predatora i dilera droge Pandemija, ilustracija Mogu li te promjene nestati? Otkrili neočekivanu posljedicu pandemije: Čak i kod ljudi koji nikada nisu bili zaraženi

Zeleni vodik trebao bi se proizvoditi elektrolizom, uz upotrebu struje iz obnovljivih izvora.

Da bi europska proizvodnja vodika dostigla zacrtani cilj, treba izgraditi 120 gigavata kapaciteta za elektrolizu, upozorila je konzultantska tvrtka PwC Strategy& u istraživanju objavljenom u ponedjeljak.

EU bi morao graditi elektrolizatore kapaciteta 20 gigavata godišnje, izračunali su.

Trenutno je u pogonu samo 200 megavata, a postrojenja snage tri gigavata tek su u fazi gradnje odnosno financiranja.

Jadransko more, ilustracija Riječka tvrtka gradi putnički brod na vodik koji će ploviti Jadranom

Toyota Šef Toyote kritizirao elektrifikaciju: Vozači trebaju sami odlučiti koji automobil žele, bez uplitanja regulatora

Jaz između planova i njihove realizacije dubok je diljem svijeta, navodi se u studiji. Najavljeni su projekti od 840 gigavata, a u pogonu je samo jedan gigavat kapaciteta, dok je 15 gigavata u fazi financiranja odnosno gradnje.

Europa je na prvom mjestu u planovima, ispred Afrike i Latinske Amerike. Kina, Južna Koreja i Japan prednjače pak u realizaciji projekata. Azijski trio već ima dvostruko veće proizvodne kapacitete u pogonu, odnosno u fazi financiranja i gradnje nego Europa, naglasio je PwC.

Sjedinjene Države fokusirale su se na jeftiniji vodik, koji se proizvodi uz hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida.

Kapitalno intenzivno tržište vodika još je u povojima, a u posljednje vrijeme suočilo se s visokim kamatama i poskupljenjem materijala, rekao je koautor Dirk Niemeier.

Na potezu je politika, naglašava Niemeier.

Najveća je prepreka nepostojanje velikih ugovora o nabavi, što koči financiranje, a time i završetak proizvodnih projekata. Preduvjet su pak za takve ugovore o nabavi subvencije koje će kompenzirati veće početne troškove u odnosu na fosilne alternative, po uzoru na struju iz obnovljivih izvora, objašnjavaju autori istraživanja.

Problem je i nedostatna opskrba strujom iz obnovljivih izvora, napominju.