Čistiji zrak, veće vrućine: Evo zašto toplinski valovi postaju sve gori

Uklanjanje onečišćenja zraka pogoršava toplinske valove, osobito tamo gdje žive ljudi, pokazalo je novo istraživanje.

Branimir Vorša | 24.07.2025. / 08:00 komentari
Toplinski val
Toplinski val (Foto: Neva Zganec/Pixsell)

Kako zemlje uspješno smanjuju onečišćenje zraka, uklanja se i nevidljiv klimatski štit, otkrivajući stvarni utjecaj globalnog zagrijavanja i pojačavajući toplinske valove, posebno u urbanim područjima.

tri vijesti o kojima se priča Kiša, ilustracija Upozorenje iz DHMZ-a Dijelove Hrvatske u subotu će zahvatiti termobarička dolina: Evo o čemu se radi Noćno nebo, ilustracija Više prijava "Žena mi se uplašila": Što se to sinoć pojavilo na nebu iznad Bjelovara? Edukacija u digitalnom svijetu, ilustracija Tržište rada Naučite je što prije: Ovo će biti najvažnija vještina koju će poslodavci tražiti u budućnosti

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Environmental Research Letters, pokazuje da globalni pad onečišćenja aerosolima razotkriva puni učinak stakleničkih plinova. Aerosoli, koji nastaju uglavnom izgaranjem fosilnih goriva, odbijaju sunčevu svjetlost i hlade Zemlju, djelujući suprotno stakleničkim plinovima poput ugljičnog dioksida. Procjene sugeriraju da su aerosoli do sada prikrivali i do polovice zagrijavanja uzrokovanog stakleničkim plinovima.

No nastojanja da se očisti zrak radi zdravlja ljudi sada ubrzavaju trend rasta toplinskih valova.

Smanjenje onečišćenja aerosolima imperativ je za javno zdravlje, ali moramo prepoznati da će to razotkriti te jedinstvene rizike koji će biti pojačani tamo gdje ljudi žive, kaže za New Scientist Geeta Persad sa Sveučilišta Texas u Austinu i vodeća autorica spomenute studije.

Toplinski valovi najizraženiji u naseljenim područjima

Persadin tim koristio je globalne klimatske simulacije za proučavanje učinka aerosola na toplinske valove na kopnu, definirane kao tri uzastopna dana koja su među 10 posto najtoplijih za to doba godine u predindustrijskoj klimi. Tijekom većeg dijela 20. stoljeća, aerosoli su ublažavali utjecaj rastućih emisija stakleničkih plinova. No nakon 2005. godine, taj se učinak preokrenuo, a manjak aerosola počelo je ubrzavati pojavu toplinskih valova za oko dva dana po desetljeću.

U naseljenim područjima učinak je bio izraženiji. U nekim regijama, smanjenje aerosola bilo je više nego dvostruko važnije od rasta stakleničkih plinova u povećanju učestalosti toplinskih valova.

Kad pogledate prostornu kartu koncentracija aerosola u atmosferi, to je ondje gdje su ljudi, ističe Persad.

Ako emisije ostanu visoke, a pad aerosola se nastavi, broj dana s toplinskim valovima u naseljenim područjima mogao bi do 2080. godine porasti s oko 40 na više od 110 godišnje. To implicira promjene u riziku od toplinskih valova koje će zahtijevati temeljite promjene u funkcioniranju mnogih tih mjesta, naglašava Persad.

Reakcije stručnjaka

Jedinstvenost ove studije je u tome što pokazuje statistiku na razini dnevne vremenske skale. Zapravo možete osjetiti ta smanjenja aerosola u različitim dijelovima svijeta, kaže pak neovisni stručnjak Shiv Priyam Raghuraman s američkog Sveučilišta Illinois u Urbana-Champaign. Upozorava, međutim, da se analiza temelji na jednom modelu i najgorem scenariju emisija.

Daniel Westervelt s američkog Sveučilište Columbia pak kaže da su zaključci studije uvjerljivi i doprinose rastućem broju radova o tome kako aerosoli mogu imati neproporcionalan utjecaj na klimatske ekstreme.

Persad, međutim, upozorava da budućnost i dalje ostaje neizvjesna.

U aktualnoj generaciji scenarija budućih emisija, postoji ogroman raspon onoga što će se dogoditi s aerosolima u sljedećih 30 godina, ističe na kraju.

Komentirajte clanke na portalima Nove TV i osvojite vrijedne nagrade

Vezane vijesti