Utjecaj čovjeka na Zemlju iz godine u godinu sve je veći, a šteta koja nastaje neizbrisiva. No, podaci koje su objavili znanstvenici u časopisu Frontiers in Forest and Global Change, pokazuju kako je tek 2,8 posto zemljane površine na našem planetu "funkcionalne netaknuto". U prijevodu, ljudi su na neki način utjecali na 97 posto površine na planetu.
Upravo zbog toga, autori studije, među kojima je cijeli niz uglednih profesora sa sveučilišta i instituta Sjeverne Amerike i Europe, predlažu poduzimanje hitnih mjera kako bi se zaštitilo "nekoliko preostalih područja na svijetu koji predstavljaju nevjerojatne primjere ekološkog integriteta" kao što su područje u Kongu, Tanzaniji, Amazonskoj prašumi, Sibiru i južnom Čileu. Jer i njima vrijeme ističe.
Ova je studija tim više "zvono za uzbunu" jer su znanstvenici do sad smatrali kako je između 20 i 40 posto tla na Zemlji još uvijek ekološki netaknuto. No, te su se procjene temeljile na satelitskim slikama koje nisu bile dovoljno precizne. Posljednja studija oslonila se na terenski rad brojnih znanstvenika koji su sami provjeravali zdravlje različitih ekosustava.
Terenski rad brojnih ljudi jasno pokazuje da su brojne vrste izgubljene u područjima koja su se smatrala nedirnutim staništima - posebce veliki i srednji mesožderi te velilki i srednji biljožderi, ističe koautor studije, zoolog sa Sveučilišta Cambridge Andrew Plumptre. Neki su izgubljeni ili svedeni na nekoliko jedinki zbog lova, neki zbog pojave invazivnih vrsta poput pasa i mačaka, a neki zbog bolesti.
Uz to što su u studiji mjerili netaknutost staništa, mjerili su i utjecaj ljudi na divlje životinje. I svi podaci su bili zabrinjavajući jer pokazuju koliko je nepovratan utjeca ljudi na naš planet.
To znači da je 97 posto površine uništeno industrijom, lovom, ubacivanjem intenzivnih vrsta ili drugim antropogenskim utjecajem, upozorio je Plumptre.
No, ima i malo svjetla na kraju tunela. Znanstvenici ističu kako je pojedina područja netaknute zemlje, na kojima su zabilježili nestanak velikih sisavaca moguće obnoviti. Točnije, uvođenjem istih tih sisavaca koji su preživjeli negdje drugdje, na to netaknuto područje, ono bi se moglo samo obnoviti i tako ponovno podići razinu netaknutosti na ranije spominjanih 20 posto. Čak su i naveli na kojim bi se područjima takva akcija mogla provesti - u istočnoj Rusiji, sjevernoj Kanadi, Aljaski, Amazonskoj prašumi, Sahari i tropskoj šumi u Kongu.
Trebamo promijeniti način na koji razmišljamo o ekološkom zdravlju. Moramo početi razmišljati o obnovi pojedinih vrsta kako bismo na većem području Zemlje mogli obnoviti ekološki integritet, poručuje na kraju Plumptre.
Izvor: Earther
