Ozonski sloj štiti život na zemlji od štetnog UV zračenja sunca.
Ove godine obilježava se 36. godišnjica početka zaštite ozonskog sloja. Tada su države svijeta odlučile zaštititi ga i na taj način sačuvati život na zemlji. Suradnjom znanstvenika, vladinih institucija i nevladinih udruga, 1987. u Montrealu usvojen je Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, najuspješniji međunarodni sporazum u zaštiti okoliša koji danas broji 198 zemalja članica, istaknuli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Zahvaljujući provedbi Montrealskog protokola ozonski sloj se oporavlja, a njegova provedba, kako su rekli Hini u Ministarstvu, može biti i putokaz za smanjenje klimatskih promjena koje su uzrokovane između ostalog i tvarima koje oštećuju ozonski sloj odnosno zamjenskim tvarima.
Montrealski protokol daje nadu da zajedno možemo pobijediti najgore od klimatskih promjena i izgraditi održiv i otporan svijet. Ograničavanje rasta globalne temperature na 1,5 stupnjeva je još uvijek moguće ako odmah i drastično ubrzamo klimatske aktivnosti čiji je cilj oporavak ozonskog sloja i smanjenje klimatskih promjena, poručuju iz Ministarstva.
Međutim, kako se radi o postojanim tvarima koje uništavaju ozonski sloj, smanjenje njihovih koncentracija u stratosferi sporo pada te stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja oko 2050. godine.
Spriječeni milijuni slučajeva raka kože
Prema procjenama UN-a, u 35 godina provođenja Montrealskog protokola smanjena je potrošnja 98 posto tvari koje oštećuju ozonski sloj te su spriječeni milijuni slučajeva raka kože i deseci milijuna slučajeva očne mrene te je postignuto smanjenje učinka globalnog zatopljenja i promjene klime.
Bez njegove provedbe oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš.
U Kigaliju, u Ruandi je 15. listopada 2016. usvojen globalni sporazum o smanjenju upotrebe stakleničkih plinova HFC-a koji se upotrebljavaju u hladnjacima i klima uređajima kao zamjenske tvari za tvari koje oštećuju ozonski sloj. Njihovim ukidanjem znatno se povećala proizvodnja i potrošnja HFC-a.
Usvajanjem Kigalijske izmjene Montrealskog protokola HFC-i, najbrže rastući staklenički plinovi s velikim potencijalom globalnog zatopljenja, su stavljeni pod nadzor protokola. Smanjenje njihove potrošnje će značajno pridonijeti smanjenju klimatskih promjena, ističu u Ministarstvu održivog razvoja.
Hrvatski sabor usvojio je Kigalijsku izmjenu, čime se Hrvatska pridružila ostalim državama članicama Montrealskog protokola koje su je već usvojile. Do danas su 152 države potvrdile Kigalijsku izmjenu. To pomaže svijetu da se prilagodi klimatskim promjenama i koriste energetski efikasnije rashladne tehnologije.
U Hrvatskoj su temeljem Nacionalnog programa za ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj provedeni brojni projekti financirani sredstvima Multilateralnog fonda za provedbu Montrealskog protokola. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je neke od njih.
U mnogim ustanovama i institucijama zamijenjeni su rashladni uređaji koji su koristili tvari koje oštećuju ozonski sloj te su ozonu štetne tvari zamijenjene prirodnim radnim tvarima koje, pored toga što ne oštećuju ozonski sloj, povoljno utječu na klimu.
