Znate li koliko ima virusa na svijetu? U samo jednoj kapi morske vode ima više virusa nego stanovnika, u primjerice, gradu veličine New Yorka. Na Zemlji ima više virusa nego što svemir ima zvijezda.

Virusi su imali puno vremena za nagomilavanje. Oni su na Zemlji bili daleko prije nas, a neki znanstvenici vjeruju da su stariji od bilo kojeg oblika života na našem planetu.

Oni su isto tako i vrlo raznoliki. Virusi mogu napasti bilo koji oblik života, od životinja do biljaka, bakterija i gljivica.

No, što su točno virusi?

Virusi, tehnički gledano nisu živi, jer to je još uvijek predmetom znanstvene debate, ali ono što znamo jest da su paketići genetskih informacija. Neki nose taj kod u jednostrukim strunama RNK, neki u dvostrukim strunama ili u DNK. Ono što im je zajedničko jest da svi koriste te instrukcije kao nacrt za invaziju na zdrave stanice ili domaćina.

Nakon što uđu u stanicu, virusi se razmnožavaju te tako, ili uništavaju genetski kod domaćina ili se spajaju na njega. Nakon repliciranja, virusi bježe kako bi oteli i druge stanice, često pritom uništavajući stanice domaćine u procesu koji se zove liza.

No, to ne mora uvijek nužno značiti i lošu stvar, jer razaranjem i rekonstrukcijom drugih stanica, poput onih unutar fitoplanktona u oceanu, virusi igraju značajnu ulogu u povećanju učinkovitosti oceanske "biološke pumpe", odnosno procesa odvajanja ugljičnog dioksida iz atmosfere i njegovog zarobljavanja na dnu oceana.

Prastari virus je isto tako doveo to nastanka ljudske posteljice, zbog čega se ljudske bebe ne rađaju iz jajeta.

Ipak, zaboravimo malo na sretne nuspojave, jer virusi ipak imaju samo jedan cilj - napraviti što više svojih kopija. To često uzrokuje velike probleme, kao što su još u 19. stoljeću otkrili znanstvenici, pripisujući otkriće mnogih bolesti nepoznatim i oku nevidljivim patogenima.

Znanstvenici su počeli te patogene nazivatri virusima, što je latinska riječ za otrov.

Jednom kad je znanost pronašla način kako vidjeti viruse, počeli smo shvaćati da su oni sveprisutni. Virusi su se replicirali u ljudima tijekom čitave evolucije, a to je i razlog zašto je oko osam posto ljudskog genoma izvedeno iz virusa, odnosno ostataka infekcija naših predaka.

Genetski gledano, virusi su u neaktivnom, latentnom stanju, iako neke od njih mogu reaktivirati autoimune bolesti, neurodegenerativni poremećaji, kronična upala ili pak rak. Osim toga, virusi i mutiraju, a te mutacije mogu uzrokovati fizička oštećenja, kemijske promjene u genetskom materijalu virusa ili greške u procesu repliciranja.

Mutacija je i razlog zašto danas imamo pandemiju novog koronavirusa.

No, nepoznatih virusa s kojima ćemo se susresti u budućnosti ima napretek. Studija iz 2018. godine otkrila je da je 111 virusnih obitelji identificiranih diljem svijeta, sadrži između 631.000 i 827.000 nepoznatih virusa, dio kojih vjerojatno ima potencijal prijeći i na ljude. Koliko? I dalje ostaje nepoznato.

Izvor: Scientific American