Vlade širom svijeta naplatile su u 2022. godini kompanijama rekordnih 95 milijardi dolara za ispuštanje ugljikova dioksida, izračunala je Svjetska banka (SB).
U 2021. prikupljene su oko 84 milijarde dolara.
Čak i u teškim vremenima za gospodarstvo vladama su prioritet mjere izravne naplate ugljika kako bi se smanjila njegova emisija. No da bismo potaknuli promjenu nužnih razmjera, moramo znatno poboljšati cijene i obuhvat, ističe direktorica SB-a za klimatske promjene Jennifer Sara.
Trenutačno su u primjeni 73 instrumenta naplate štetnih emisija koja pokrivaju oko 23 posto globalne emisije CO2. U prvom SB-ovu izvješću, objavljenom u svibnju prošle godine, registrirano ih je 68.
Nekoliko zemalja naplaćuje emisiju ugljika porezima odnosno sustavom trgovine dozvolama za ispuštanje ugljikova dioksida.
U 2017. Visoka komisija za cijene ugljika naznačila je da bi se cijene ugljika do 2030. trebale kretati u rasponu od 50 do 100 dolara po toni da bi temperatura na Zemlji rasla manje od dva Celzijeva stupnja.
Do 1. travnja 2023. cjenovni raspon preporučen za 2030. ili nešto veći iznos naplaćivao se za manje od pet posto globalnih emisija stakleničkih plinova, utvrdili su u Svjetskoj banci.
Kada se uračuna inflacija, cjenovni raspon trebao bi iznositi od 61 do 122 dolara po toni, napomenuli su autori izvješća Svjetske banke.
