Filipinska novinarka Maria Ressa 2012. bila je jedna od pokretača portala Rappler koji je brzo postao jedan od najpopularnijih medija u toj zemlji. Na portalu žestoko kritizira filipinskog predsjednika Rodriga Dutertea, a zbog svog djelovanja izvrgnuta je zlostavljanju (brojne poruke mržnje i prijetnje silovanjima), a trenutačno je na uvjetnoj slobodi i prijeti joj šestogodišnja kazna zatvora zbog klevete.

Lažne vijesti na društvenim mrežama Australija poziva na globalnu borbu protiv dezinformacija na internetu

Njen trud i profesionalnost u izvještavanju i otkrivanju afera prepoznala je struka te je, zajedno s ruskim novinarom Dmitryjem Muratovom prošli mjesec primila Nobelovu nagradu za mir. Osim kritiziranja vladajućih i otkrivanja korupcijskih afera, na Rappleru su istraživali i negativan utjecaj društvenih mreža i kako s njima mogu manipulirati populistički vladari.

Govoreći na konferenciji Sydney Dialogue Australskog instituta za stratešku politiku, Ressa se ponovno dotakla društvenih mreža te je rekla kako se na njima stvara “virus laži” koji prijeti svim demokracijama i podmuklo manipulira našim umovima, stvarajući alternativne stvarnosti. Naglasila je kako društvene mreže zlouporabljuju argumente oko slobode govora te da živimo u vremenima u kojima je u potpunosti poremećen informacijski ekosustav u kojem danas ovisimo o raznim društveno-mrežnim platformama.

Ressa kaže kako niti jedna demokracija ni kultura nije imuna na takve prijetnje te da su tehnološke kompanije pokazale koliko je jednostavno iskoristiti tehnologiju za manipuliranje ljudskom biologijom. Problem je što su vlade do sada uvele regulativu za brojne potencijalno opasne tehnologije, no isto nisu uspjele napraviti kada su u pitanju informacijske tehnologije.

Surfanje internetom, ilustracija (Foto: Getty Images) Google testira opciju s kojom će korisnike upozoriti na potencijalno nepouzdane rezultate pretraživanja

Kao rješenje za ovaj problem Ressa vidi “poduzimanje radikalnih koraka za zaštitu demokracije”, kakvi su se ranije poduzeli u “prijelomnim razdobljima u povijesti”, pri čemu je kao primjer navela da nakon Drugog svjetskog rata, svijet nije htio novi globalni sukob s atomskim bombama.

O tema lažnih vijesti i manipulacija putem društvenih mreža prvi se put masovno počelo pričati nakon američkih predsjedničkih izbora na kojem je pobijedio Donald Trump. Iako su od tada Facebook i druge platforme uvele brojne promjene, zaposlili nove ljude te intenzivno koriste umjetnu inteligenciju u sprječavanju širenja lažnih vijesti, u tome, očito, nisu uspjeli.
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju