Dok se uragan Milton još približavao Floridi, na društvenim mrežama su se počele širiti lažne snimke i fotografije poplava, munja i razaranja širokih razmjera. Mnoge od tih lažnih snimki dijele obični ljudi, ali trend porasta dezinformacija je zabrinjavajući.
Riječ je o obrascu koji se vidi diljem svijeta, gdje lažne fotografije i videozapisi, poput morskih pasa u poplavljenim trgovačkim centrima ili izmišljene oluje s tučom, kruže nakon prirodnih katastrofa. Evo savjeta portala ABC News kako uočiti dezinformacije i izbjeći širenje lažnog sadržaja na internetu.
1. Razmotrite Izvor
Uvijek procijenite dolazi li sadržaj iz vjerodostojnog izvora, kao što su novinska agencija ili meteorološki kanal. Ako dolazi od pojedinca, provjerite njegovu povijest objavljivanja i kredibilitet. Primjerice, jesu li takvi pojedinci često u zonama katastrofe ili je njihov objavljeni sadržaj neuobičajen. Pretjerane tvrdnje, pretjerano okrivljavanje ili stalna upotreba velikih slova su jasni znakovi da je objavljeni sadržaj vrlo vjerojatno lažan.
Uobičajeno je da građani snimaju snimke katastrofe u stvarnom vremenu koje onda koriste pouzdane novinske kuće, ali uvijek uz provjeru legitimnosti korisničkih računa. Jedan viralni TikTok video s računa "Disaster World" prikazuje dramatične snimke katastrofe. Međutim, taj korisnički račun, s milijunima pregleda, često reciklira isječke iz prethodnih događaja katastrofe, popraćenih dramatičnim zvukom. U navedenom slučaju spojene snimke su potpuno lažne.
@disaster0611 Hurricane Milton is approaching land at 129mph. It is considered the largest hurricane in the world in 2024. It is sad that Florida has just experienced Hurricane Helene less than 2 weeks ago 🙏#hurricanemilton #milton #hurricane #natrual #disaster #weather #storm #tampa #florida #usa🇺🇸 #today #new #2024 #hot #fly ♬ Nuclear Alarm Siren - Prestigigator
2. Preispitajte motive takvih objava
U digitalnom dobu pozornost potiče prihode, a popularni kreatori potiču se kroz programe unovčavanja svojeg sadržaja na platformama društvenih medija. Neki se koriste katastrofama za poticanje zavjera, isključivo radi zarade. Prevaranti se često zakače za velike vijesti, objavljujući obmanjujući sadržaj kako bi stekli preglede i prihode od oglasa.
Političke osobe ponekad potpiruju te zavjere. Na primjer, američka kongresnica iz Georgije Marjorie Taylor Greene tvrdi da su nedavni uragani uzrokovani manipulacijom vremena. Ona je implicirala da oni mogu kontrolirati vrijeme, i navela da je NOAA, američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu, bila uključena u to. NOAA nadzire neke napore u modifikaciji vremena, kao što je sijanje oblaka, tehnika koja se koristi za pojačavanje kiše ili snijega. Međutim, stručnjaci su opovrgli pripisivanje širenja oblaka kontroli uragana.
Yes they can control the weather.
— Marjorie Taylor Greene 🇺🇸 (@mtgreenee) October 4, 2024
It’s ridiculous for anyone to lie and say it can’t be done.
Američki predsjednik Joe Biden odgovorio je na te tvrdnje, nazivajući ih "više smiješnim" i "glupim". Meteorološki stručnjaci i dalje odbacuju te teorije kao neutemeljene.
3. Provjerite stvarno vrijeme objave snimki i fotografija
Jedan jednostavan način za provjeru sadržaja jest osigurati vremensku usklađenost sa stvarnim događajima. Na primjer, video na TikToku u kojem se tvrdi da je uragan Milton stigao do kopna s razornim vjetrovima postao je viralan, iako se sam video pojavio puno prije nego što je uragan stvarno stigao na Floridu. Obrnuto pretraživanje slika putem alata kao što je Google Lens može brzo identificirati koriste li se stari snimci ponovno za obmanjivanje javnosti.
@disaster..3338 Hurricane Milton in Florida with wind Speed 185 mph as Hurricane 🌀 5 🙏🙏🙏 #hurricane #milton #hurricanemilton #strom #weather #florida #fl ♬ Thunderstorm (environmental sound)(53155) - Killy
4. Je li korištena umjetna inteligencija?
Mnoge krivotvorine na internetu i dalje su "jeftine krivotvorine", što znači da su prave snimke montirane ili krivo prikazane. Međutim, s napretkom u generativnoj umjetnoj inteligenciji, deepfakeovi postaju sve rašireniji. Nedavno je kružila AI-generirana slika Donalda Trumpa tijekom uragana Helene. Nakon detaljnijeg pregleda, umiješanost umjetne inteligencije bila je jasna - Trumpova unakažena ruka i neprirodna tekstura kože bili su preočiti znakovi manipulacije.
Unatoč tim nedostacima, sadržaj generiran umjetnom inteligencijom još uvijek prikuplja stotine tisuća dijeljenja od ljudi koji ne zastanu kako bi doveli u pitanje njegovu autentičnost. Prije nego što reagirate na viralni sadržaj ili ga podjelite, uvijek se zapitajte: "Ima li to što vidite smisla?" Provjera činjenica pomaže smanjiti širenje pogrešnih informacija tijekom kritičnih događaja.
Oprez treba stalno prakticirati
Na kraju valja naglasiti da se ovi savjeti ne odnose isključivo na pitanje prirodnih katastrofa, već su aktualni za bilo koji javan događaj i korisno ih je imati na umu kako ne biste opetovano padali u jedno te istu viralnu zamku, a sve za, u najgorem slučaju, nečiju sebičnu želju za profitom.
