Emmanuelle Charpentier i Jennifer A. Doudna unaprijedile su jedno od najoštrijih alata u genskoj tehnologiji - molekularne škare CRISPR / Cas9, stoji u priopćenju švedske Kraljevske akademije znanosti.

tri vijesti o kojima se priča Droga, ilustracija Roditelji, oprez! "Najopasnija mreža za mlade": Omiljena platforma prepuna je seksualnih predatora i dilera droge Zračni taksi Joby Aviationa Napravljen veliki korak Počinje velika tehnološka revolucija u zrakoplovstvu: Nebom će dominirati potpuno drukčije letjelice Cheyava Falls u dolini Neretva Vallis u krateru Jezero na Marsu Na Marsu NASA zagolicala maštu javnosti: U dolini Neretve pronađeni tragovi izvanzemaljskog života?

Ova je tehnologija imala revolucionaran utjecaj na znanost te je pridonijela razvoju novih terapija u borbi protiv raka te bi mogla ostvariti san znanstvenika o izlječenju nasljednih bolesti, kaže se u objašnjenju.

Sposobnost rezanja DNK uz pomoć ove tehnologije unijela je revoluciju u znanost, rekla je novinarima Pernilla Wittung Stafshede, članica Akademije.

Riječ je o moćnome molekularnom alatu koji u svojoj osnovi može popraviti veliku većinu mutacija koje dovode do genetskih poremećaja kod čovjeka. Koristi se u ispravljanju genetskih mutacija i u liječenju rijetkih bolesti.

Francuskinja Charpentier (51) i Amerikanka Doudna (56) još su dvije žene koje su osvojile Nobelovu nagradu za kemiju, pridruživši se tako Marie Curie, koja ju je dobila 1911. Sada ih je ukupno sedam.

Znanstvenice će podijeliti novčanu nagradu u iznosu od 1,1 milijuna dolara.