Emmanuelle Charpentier i Jennifer A. Doudna unaprijedile su jedno od najoštrijih alata u genskoj tehnologiji - molekularne škare CRISPR / Cas9, stoji u priopćenju švedske Kraljevske akademije znanosti.

tri vijesti o kojima se priča Vedran Bilas, FER 4. susret nastavnika iz STEM područja Dekan FER-a nastavnicima STEM predmeta: "Nećemo imati bolje društvo samo zato što se bavimo tehnologijom" Primjena pesticida, ilustracija Trajni poremećaji Zabrinjavajući rezultati istraživanja: Poznati pesticid povezan je s raširenim abnormalnostima mozga kod djece Arheološko nalazište, ilustracija Odgovor je u DNK-u Razriješena povijesna zagonetka koja je godinama mučila znanstvenike: Otkud dolaze Slaveni i kako su "osvojili" Europu?

Ova je tehnologija imala revolucionaran utjecaj na znanost te je pridonijela razvoju novih terapija u borbi protiv raka te bi mogla ostvariti san znanstvenika o izlječenju nasljednih bolesti, kaže se u objašnjenju.

Sposobnost rezanja DNK uz pomoć ove tehnologije unijela je revoluciju u znanost, rekla je novinarima Pernilla Wittung Stafshede, članica Akademije.

Riječ je o moćnome molekularnom alatu koji u svojoj osnovi može popraviti veliku većinu mutacija koje dovode do genetskih poremećaja kod čovjeka. Koristi se u ispravljanju genetskih mutacija i u liječenju rijetkih bolesti.

Francuskinja Charpentier (51) i Amerikanka Doudna (56) još su dvije žene koje su osvojile Nobelovu nagradu za kemiju, pridruživši se tako Marie Curie, koja ju je dobila 1911. Sada ih je ukupno sedam.

Znanstvenice će podijeliti novčanu nagradu u iznosu od 1,1 milijuna dolara.