Globalno vijeće za prilagodbu (Global Commission on Adoption) klimatskim promjenama napravilo je izvješće na 81 stranici u kojem naglašavaju potrebu za velikim investicijama u mjerama prilagodbe koje bi ne samo spriječile globalnu ekološku katastrofu, već na kraju polučile i značajan povrat uloženih sredstava.
Ukratko, istraživači su dokučili da bi investicije u vrijednosti 1,8 bilijuna dolara između 2020. i 2030. godine, proizvele povrat ukupan povrat dobiti od 7,1 bilijuna dolara zauzvrat.
Smanjenje i prilagodba su zapravo dvije strane istog novčića. Ako odgodimo smanjenje još više, nikad se nećemo moći potpuno prilagoditi klimatskim promjenama i držati čovječanstvo sigurnim od njih. Ako odgodimo prilagodbu, platit ćemo toliko visoku cijenu da se više nikad nećemo moći pogledati u ogledalo, naglašava za AP Christina Figueres, članica navedenog Vijeća i bivša istaknuta dužnosnica u UN-u za klimatske promjene.
Izvješće navodi i pet promjena koje moramo usvojiti i u koje već sad moramo ulagati, ako se kako Figueres kaže, kasnije želimo pogledati u ogledalo bez kajanja.
Sustavi za rana upozorenja
Riječ je o ulaganju u tehnologije pomoću kojih se precizno može prognozirati oluja, toplinski val ili bilo koji drugi ekstremni klimatski događaj. Prema izvješću, već i samo upozorenje 24 sata prije takvog događaja može smanjiti štetu za 30 posto, a investicija od 800 milijuna dolara u takve sustave u zemljama u razvoju, spriječila bi godišnje gubitke u iznosu između 3 i 16 milijardi dolara.
Klimatski otporna infrastruktura
Autori izvješća napominju da bi se ulaganja i nadogradnja životnih uvjeta u ranjivim zajednicama, što može uključivati stambeno poboljšanje, vodu, sanitarni čvor, odvodnju i upravljanje otpadom, na koncu rezultirala otponijim i snažnijim kapacitetom za prilagodbu takvih zajednica. Većina klimatski otpornih infrastruktura je tri posto skuplja u incijalnim ulaganjima, no na svaki uloženi dolar, vraća četiri dolara u beneficijama.
Poboljšana poljoprivreda
Ulaganje u usjeve otporne na sušu i moderniziranje sustava za navodnjavanje moglo bi zaštititi male poljoprivrednike od posljedica globalnog zatopljenja. Ako se ne učini ništa po tom pitanju, globalni prinos usjeva mogao bi se do polovice stoljeća smanjiti za čak 30 posto.
Zaštita šuma mangrova
Mangrova su stabla koja rastu u priobalnim močvarama i koja smanjuju efekte vremenskih nepogoda koje prijete priobalnim zajednicama. Prema izvješću, šume mangrova godišnje spriječe štete koje prelaze i 80 milijardi dolara te štite 18 milijuna ljudi koji žive na tim područjima. Isto tako, šume mangrova održavaju i lokalni ribolov te na taj način pridonose s preko 40 milijardi dolara. Za kraj, mangrove šume su i nevjerojatan usisavač za stakleničke plinove.
Zaštita i povećanje otpornosti izvora pitke vode
Ulaganja u vodnu infrastrukturu i prirodne izvore voda mogla bi proširiti globalni pristup pitkoj vodi. Danas, oko 3,6 milijardi ljudi nema pristup dovoljno vode za svih 12 mjeseci u godini. Ne poduzimanjem mjera u istu opasnost do 2050. godine dovelo bi se još dodatnih 1,4 milijarde ljudi.
Na kraju se nameće pitanje tko bi sve to trebao financirati? U izvješću se sugerira suradnja javnog i privatnog sektora te međunarodne financijske pomoći za zemlje u razvoju. Problem je u tome što "novac ne teče u omjeru koji bi bio ukorak s potrebnim prilagodbama", zaključak je izvješća.
