Drevne mezopotamske cigle nose zapis misteriozne nepravilnosti u Zemljinu magnetskom polju

Novo znanstveno istraživanje na drevnim mezopotamskim ciglama prikazuje interdisciplinarnu suradnju između arheologije i geofizike te otkriva novo poglavlje u Zemljinoj magnetskoj povijesti.

Branimir Vorša | 19.12.2023. / 14:32

Drevna mezopotamska cigla
Drevna mezopotamska cigla (Foto: Slemani Museum)

U neočekivanoj mješavini drevne povijesti i moderne znanosti, mezopotamske cigle, stare 3000 godina, sada pomažu znanstvenicima u razotkrivanju misterija Zemljinog magnetskog polja. Utisnute imenima vladajućih kraljeva, te cigle pružaju jedinstvenu metodu datiranja geoloških zapisa, pomažući u razumijevanju promjena u magnetskom polju planeta.

Ovo istraživanje pomaže u stvaranju važne osnove datiranja koja omogućuje drugima da imaju koristi od apsolutnog datiranja pomoću arheomagnetizma, pojašnjava Mark Altaweel, arheolog sa Sveučilišnog fakulteta u Londonu. Za razliku od tradicionalnih metoda datiranja, nova analiza opeke nudi pouzdanu kronologiju za drevnu Mezopotamiju, prevladavajući nedostatak organskog materijala u opekama i keramici.

Zemljina jezgra, ilustracija Zemljina vanjska jezgra se mijenja: "Materijala koji je tamo bio prije 20 godina više nema"

Novi izvor za napredak arheomagnetizma

Zemljino dinamičko magnetsko polje, koje stvara geodinamo u njezinoj jezgri, prolazi kroz stalne promjene. Mezopotamske cigle, koje je proučavao znanstveni tim predvođen Matthewom Howlandom s američkog Sveučilišta Wichita State, služe kao novi izvor za napredak arheomagnetizma. Njihovo istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Otkidanjem sićušnih komadića cigli i mjerenjem poravnanja željeznog oksida magnetometrom, znanstvenici su rekonstruirali ponašanje planetarnog magnetskog polja tijekom 2000 godina, od 3. do 1. tisućljeća prije Krista.

Studija je dala intrigantne rezultate, potvrđujući levantinsku geomagnetsku anomaliju željeznog doba (LIAA) te skok magnetskog polja u današnjem Iraku između 1050. i 550. godine prije Krista. Osim toga, tijekom vladavine Nabukodonozora II. (604. – 562. pr. Kr.), primijećene su kratke, dramatične fluktuacije u Zemljinom magnetskom polju, naglašavajući njegovu sposobnost da se značajno promijeni u kratkim vremenskim razmacima.

Dvostruka korist istraživanja

Navedeno otkriće ne samo da pridonosi razumijevanju evolucije Zemljinog magnetskog polja, već također pomaže u potvrđivanju datuma vladavine mezopotamskih kraljeva.

Zemljina magnetosfera, ilustracija Misteriozan udarni val ostavio je pukotinu u Zemljinoj magnetosferi, koja nas štiti od štetnog svemirskog zračenja

Dobro datirani arheološki ostaci bogatih mezopotamskih kultura, posebno cigle ispisane imenima određenih kraljeva, pružaju neviđenu priliku za proučavanje promjena u jakosti Zemljinog magnetskog polja, kaže Lisa Tauxe iz američkog Oceanografskog instituta Scripps.

Izvor: Science Alert

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti