Europska svemirska agencija (ESA) predlaže sustav precizne navigacije na Mjesecu, sličan sustavu satelitske navigacije kakav se koristi na Zemlji. Taj sustav bi omogućio svemirskim letjelicama i astronautima da znaju gdje se točno kreću oko Mjeseca kao i da precizno slete na površinu Mjeseca.

Inicijativa ESA-e zove se Moonlight (Mjesečina), a u nju bi se uključile i telekomunikacijske funkcije.

U ovom desetljeću planiran je velik broj misija na Mjesec, a glavni program među tim misijama je onaj američki, kojem je cilj povratak čovjeka na površinu Mjeseca nakon više od 50 godina i koji nosi naziv Artemis te je nasljednik programa Apollo.

Ulazimo u novu fazu sustavnog istraživanja našeg 'osmog kontinenta', Mjeseca, kaže David Parker, direktor ljudskih i robotskih istraživanja svemira u ESA-i.

Mjesec je repozitorij povijesti Sunčevog sustava stare 4,5 milijardi godina, no mi smo jedva počeli otključavati njegove tajne. Gledamo na projekt Moonlight kao na nešto vrlo uzbudljivo, odnosno nužnu infrastrukturu koja bi pružala potporu kontinuiranom istraživanju, naglašava Parker.

ESA od dva velika konzorcija u Europi traži da definiraju kako bi integrirani satelitsko-navigacijski i telekomunikacijski sustav na Mjesecu trebao izgledati. Taj će sustav sadržavati najmanje tri, ali vjerojatno i više, pozicionirajućih i prijenosnih satelita koji bi omogućili globalnu lunarnu pokrivenost i koji će vjerojatno uključivati i odašiljače na lunarnoj površini, kako bi se povećala preciznost navigacijskih signala.

Trenutni cilj nam je da ta konstelacija omogući preciznost od 100 metara, a vjeorjatno i više. Vjerujemo da možemo doći i do 30 metara iz prve, pojasnio je Paul Verhoef, direktor ESA-inog navigacijskog odjela.

No, projekt Moonlight trenutno je tek u fazi ispitivanja izvedivosti, a spomenuti konzorciji će svoja razmišljanja o potrebnim tehnologijama za izvedbu tog programa sastaviti u izvješća za ESA-u. ESA bi nakon toga trebala europskim ministrima iduće godine dostaviti deifiniran prijedlog s preciznim troškovnikom.

Jedan od konzorcija predvodit će proizvođač satelita sa sjedištem u Velikoj Britaniji, Surrey Satellite Technology Limited. Drugi konzorcij će predvoditi talijanska tvrtka Telespazio.

Za one nacije koje ovog desetljeća planiraju slati svemirske letjelice prema Mjesecu, pristup predloženoj satelitsko-navigacijsko-telekomunikacijskoj mreži ESA-e, pomoglo bi u smanjenju troškova misije i kao i smanjenju ukupnog rizika.

Ta mreža omogućila bi i lakše upravljanje roverima i teleskopima koji se nalaze na takozvanoj tamnoj strani Mjeseca, a sustav bi omogućio visoku razinu povrata podataka s Mjeseca na Zemlju.

ESA-in cilj je, smatraju stručnjaci, komercijalno korištenje te mreže po principu pružanja usluga za novac.

ESA u neku ruku već i radi na svojevrsnom prototipu Moonlighta, u obliku planiranog satelita Lunar Pathfinder, pomoću kojeg bi se testirala prijamnička tehnologija na način da fiksira poziciju u svmeiru. Pathfinder bi se u svemiru trebao naći 2023. ili 2024. godine, a njegove prijenosne usluge moći će iznajmiti bilo tko tko ih želi koristiti.

Pathfinder će isto tako moći komunicirati s budućom mrežom pa će na neki način postati i prvi čvor te mreže, kaže Nelly Offord iz tvrtke SSTL. SSTL je od ESA-e dobio ugovor za usluge telekomunikacija za satelit Lunar Pathfinder.

Izvor: BBC