Europski parlament prihvatio je planove za osiguravanje opskrbe čipovima u EU-u poticanjem proizvodnje i inovacija te uvođenjem hitnih mjera protiv nestašica.
Podsjetimo, prema analizi Europskog parlamenta, udio Europe u globalnom proizvodnom kapacitetu poluvodiča manji je od 10 posto,
a pandemija koronavirusa otkrila je dugotrajne slabosti u globalnim lancima opskrbe, a nezapamćena nestašica poluvodiča izvrstan je primjer. To pokazuje što bi se moglo dogoditi u budućnosti, zbog čega EU radi na stvaranju povoljnijeg okruženja za ulaganje u industriju poluvodiča i čipova u Europi.
Europskim aktom o čipovima nastojimo ojačati položaj EU-a u situaciji s poluvodičima na globalnoj razini i ukloniti slabosti u lancima opskrbe pogodenim pandemijom. Želimo imati veći utjecaj i biti predvodnici pa smo osigurali 3,3 milijarde eura za istraživanje i inovacije. Cilj nam je povećati tehnološke kapacitete i provoditi mjere za borbu protiv mogućih nestašica. Europa je spremna suočiti se s budućim izazovima u industriji poluvodiča, pri čemu prednost daje strateškoj autonomiji, sigurnosti i povoljnom poslovnom okruženju, istaknuo je parlamentarni izvjestitelj Dan Nica.
Kako je istaknuto u Parlamentu, cilj je novog zakona stvoriti povoljno okruženje za ulaganja u čipove u Europi ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola i prepoznavanjem njihove ključne važnosti putem takozvanog „zakona od najvećeg nacionalnog značaja”. Mala i srednja poduzeća imat će koristi i od povećane potpore, posebno u području dizajna čipova, kako bi se potaknule inovacije.
Zakonodavstvom će se podupirati projekti kojima se povećava sigurnost opskrbe EU-a privlačenjem ulaganja i postupnim povećanjem proizvodnih kapaciteta. Tijekom razgovora s predstavnicima Vijeća zastupnici su osigurali 3,3 milijarde eura za istraživanje i inovacije povezane s čipovima. Kroz nova pravila, uspostavit će se mreža centara kompetencija kako bi se riješio problem nedostatka vještina u EU-u i privukli novi talenti za istraživanje, dizajn i proizvodnju.
Osim toga, nova pravila trebala bi omogućiti uspostavu mehanizma za odgovor na krizu putem kojeg će Komisija procijeniti rizike za opskrbu EU-a poluvodičima. Pokazatelji ranog upozorenja u državama članicama upotrebljavat će se za aktiviranje upozorenja o nestašici na razini EU-a.
Tim će se mehanizmom, ističu u Parlamentu, Komisiji omogućiti provedba hitnih mjera kao što su davanje prednosti opskrbi proizvodima koja je posebno pogođena nestašicom ili provedba zajedničke nabave za države članice. Zastupnici su dodatno poboljšali program uvođenjem alata za mapiranje koji će pomoći u utvrđivanju mogućih uskih grla u opskrbi. Te će mjere biti krajnja mjera u slučaju krize u sektoru poluvodiča.
Parlament je također podržao odredbe za jačanje međunarodne suradnje sa strateškim partnerima i o pravima intelektualnog vlasništva kako bi se zajamčile konkurentske prednosti i zaštita za sektor EU-a.
Kako bi ova pravila postala zakon, potrebno je da ga potvrdi još Vijeće ministara članica EU te da bude objavljen u Službenom listu EU.
