Posljednjih godina sve se veći naglasak stavlja na korištenje električne energije u onim aspektima gdje je do sad vladala potrošnja fosilnih goriva. Od grijanja prostora do vožnje automobila.
Istraživačko izvješće koje je objavio Schenider Electric, pokazalo je da takva orijentacija prema elektrifikaciji nije samo važna za očuvanje okoliša, već može imati i ključnu ulogu u daljnjem razvoju Europe.
Kako ističu, trenutna stopa elektrifikacije u Europi iznosi svega 21 posto, što se nije promijenilo već cijelo desetljeće i čak je 10 posto niža nego u Kini, gdje proces elektrifikacije napreduje ubrzanim tempom. Istovremeno, prosječna cijena energije za kućanstva u EU iznosi 0,27 eura po kWh, gotovo dvostruko više nego u SAD-u (0,15 eura/kWh) i više nego trostruko u odnosu na Kinu (0,08 eura/kWh). Drugim riječima, svakodnevne energetske potrebe europskih građana višestruko su skuplje nego u Aziji.
Izvješće „Europska energetska sigurnost i konkurentnost – ubrzanje elektrifikacije“ pokazuje da bi Europa do 2040. godine mogla uštedjeti do 250 milijardi eura godišnje kroz bržu elektrifikaciju gospodarstva.
Iako su emisije stakleničkih plinova u EU smanjene za 37 posto u odnosu na razine iz 1990. godine, kontinent se i dalje suočava s tzv. energetskim trilemom; izazovom uravnoteženja pristupačne cijene, sigurnosti opskrbe i održivosti. Visoka ovisnost o fosilnim gorivima održava cijene energenata na visokoj razini i usporava napredak prema klimatskim ciljevima.
Velike razlike među državama članicama
Brzina i napredak elektrifikacije znatno variraju među državama članicama, ovisno o infrastrukturi, regulatornom okviru, zrelosti tržišta i spremnosti potrošača. Nordijske zemlje prednjače u elektrifikaciji prometa i zgrada, dok južnoeuropske zemlje bilježe veće stope elektrifikacije građevinskog sektora. Zapadna i srednja Europa ulažu sve više u industrijsku elektrifikaciju te razvoj prosumer modela, potrošača, koji istovremeno i proizvode energiju. Kako bi Europa ostala konkurentna na globalnom tržištu, potrebno je značajno ubrzati prijelaz na elektrificirano gospodarstvo.
Kako bi se to postiglo, iz Schneider Electrica predlažu niz mjera:
• Smanjenje razlike u cijeni između električne energije i prirodnog plina – ukidanjem subvencija za fosilna goriva te reformom porezne politike koja potiče korištenje čiste energije.
• Ubrzanje financiranja i ulaganja – pojednostavljenje pristupa kapitalu, ciljani poticaji za mala i srednja poduzeća, te usmjeravanje sredstava iz sustava trgovanja emisijama i inovacijskih fondova u elektrifikacijske projekte.
• Razvoj snažnih lokalnih tržišta – obvezna elektrifikacija novih zgrada i industrijskih procesa, brza primjena toplinskih pumpi i električnih vozila te poticanje lokalne proizvodnje energije.
• Održiva javna nabava i poticanje europske industrije – ubrzanje standardizacije i podrška domaćim inovacijama i proizvodnji kako bi se ekonomske i radne koristi elektrifikacije zadržale unutar Europe.
Ovo istraživanje jedno je od najopsežnijih do sada o potencijalu elektrifikacije Europe i politikama potrebnima da se on ostvari. Elektrifikacija nije samo nužna za ispunjenje klimatskih ciljeva, već i za poticanje gospodarskog rasta, energetsku neovisnost i industrijsku konkurentnost. Europa mora hitno prekinuti stagnaciju elektrifikacije, tehnologija postoji, spremna je za primjenu. Sada je na redu politika i poslovni sektor da zajednički ubrzaju promjene koje će donijeti i ekonomske i okolišne koristi, istaknuo je Laurent Bataille, izvršni potpredsjednik za europske operacije u Schneider Electricu.
