Trenutno je svima samo jedan virus stalno u mislima - novi koronavirus ili SARS-CoV-2, koji uzrokuje bolest COVID-19. No to nije jedini virus s kojim se čovječanstvo nosi, jer postoji mnogo respiratornih virusa poput influence A te respiratornog sincicijskog virusa (RSV), koji je čest uzročnik prehlada, a kod djece mlađe od godinu dana najčešći uzročnik bronhiolitisa i upale pluća.
Nedavna studija znanstvenika sa Sveučilišta Glasgow otkrila je što se događa kad se čovjek zarazi s više tih virusa istovremeno, a sve zajedno to ukazuje na način na koji oni djeluju na nas i kako se od njih možemo zaštititi.
Iz mnogo razloga se respiratorni virusi često javljaju tijekom zime u dijelovima svijeta s umjerenom klimom ili tijekom kišne sezone u ekvatorijalnom pojasu. Tijekom tih perioda ljudi se često zaraze s više vrsta tih virusa istovremeno, što se još naziva i koinfekcijom.
Navedeno istraživanje pokazalo je da i do 30 posto svih virusnih zaraza može zapravo uzrokovati više od jedne vrste virusa. To znači da u određenom trenutku dva različita virusa napadaju stanice čovjekovog dišnog sustava, odnosno nosa i pluća.
Znanost prepoznaje važnost koinfekcije ako se ona gleda kroz proces kod virusa influence, koji se zove "antigenska promjena". To, u biti, znači da dva različita virusa influence na neki način imaju "seksualni odnos" u istoj stanici, gdje izmjenjuju gene, što omogućuje nastanak nove varijante virusa.
No koinfekcija može značiti i nevolje za neke viruse, ako se uzme u obzir da se svi virusi zapravo bore za jednu te istu stvar - naše stanice. Neki virusi blokiraju druge viruse, dok drugi pak vole surađivati tijekom koinfekcije. Ono što je zasad i dalje nepoznanica, jest što viruse tjera na pozitivne ili negativne interakcije tijekom konifekcije, no studije na životinjama sugeriraju da bi to moglo biti ključno u određivanju koliko se jako čovjek može razboljeti kao posljedica koinfekcije.
Studija sa Sveučilišta Glasgow istražila je što se događa kad se ljudske stanice zaraze u posudici s dva različita ljudska respiratorna virusa. Za svoje eksperimente koristili su već spomenute viruse influence A i RSV-a, koja su oba česta te koji uzrokuju mnogo oboljenja i smrti svake godine. Znanstvenici su promatrali što se događa s tim virusima korištenjem tehnika promatranja u visokoj rezoluciji, poput krioelektronske mikroskopije.
Ono što su otkrili jest da su neke plućne stanice bile zaražene s oba virusa istovremeno. Nakon pobližeg promatranja posljedica koinfekcije, otkrili su da virusi koji izlaze iz tih stanica nakon razmnožavanja imaju strukturalne karakteristike oba pojedina spomenuta virusa. Ti novi kimerički virusi na svojoj površini imaju proteine oba virusa te su čak sadržavali gene oba virusa. To je ujedno i prvi dokaz da se takvo što događa nakon koinfekcije s dva različita respiratorna virusa.
Naknadni eksperimenti u istoj studiji pokazali su da su ti novi kimerički virusi u potpunosti funkcionalni te da čak mogu zaraziti i stanice koje su bile imune na virus influence, vjerojatno tako što su koristili proteine RSV-a kako bi ušli u te stanice. Ti virusi zapravo su povećali raspon stanica koje mogu zaraziti, a koji je širi od onog kojeg imaju virusi influence i RSV-a pojedinačno.
Potencijalno se ista stvar može događati i kao posljedica prirodnih koinfekcija tijekom zimskog perioda.
Studija sa Sveučilišta Glasgow ima značajne implikacije za naše razumijevanje toga kako bi i drugi vrlo različiti respiratorni virusi mogli međusobno reagirati, antagonizirati ili čak međusobno poticati zaraznost u ekosustavu čovjekovog respiratornog trakta.
Buduće studije istražit će kako koinfekcija utječe na prenosivost, razvoj bolesti i imuniteta, odnosno pojava koje nije baš lagano otkriti promatranjem ponašanja virusa u posudici u laboratoriju.
Izvor: The Conversation
