Izrael je daleko ispred ostatka svijeta kad je riječ o procjepljivanju stanovništva pa stoga ne treba niti čuditi da podaci iz tog kuta Mediterana uzrokuju puno uzbuđenja, jer za ostatak svijeta to je na neki način pogled u budućnost.

Znanstvenici iz organizacije za očuvanje zdravlja Maccabi Healthcare Services u Tel Avivu nedavno su objavili studiju u preprint izdanju (čekju se znanstvene recenzije) u kojoj sugeriraju da ljudi koji su imali COVID-19 imaju veću razinu zaštite od onih koji su primili cjepivo, kad je riječ o zaštiti od zaraze delta varijantom novog koronavirusa.

Nažalost, neki su rezultate te zasad nerecenzirane studije uzeli zdravo za gotovo pa su zaključili kako je bolje zaraziti se nego cijepiti.

Mogućnost da zaraza koronavirusom i prebolijevanje COVID-19 vodi prema dužem očuvanju imuniteta od cijepljenja zapravo i nije toliko nategnuta. Zaraza izlaže naš imunitet nekolicini viralnih proteina novog koronavirusa, dok većina cjepiva protiv COVID-19 imunitet potiče na reakciju na samo jednan antigen - šiljasti protein novog koronavirusa. To rezultira usmjerenijim, ali istovremeno i ograničenijim odgovorom imuniteta, za razliku od same bolesti COVID-19.

Iako se ljudi koji su preboljeli COVID-19 mogu ponovno zaraziti, prirodno stečen imunitet nastavlja evoluirati s vremenom, a antitijela ostaju prisutna duže nego što se to isprva pretpostavljalo. Novi dokazi sugeriraju da imunitet nakon teške i blaže zaraze štiti od simptomatske i asimptomatske reinfekcije.

No osim opasnosti donošenja zaključaka iz podataka koje nisu recenzirali neovisni znanstvenici, jednako je ključno staviti te podatke u pravi kontekst. Iako studija sugerira snagu prirodno stečenog imuniteta, ona ne uzima u obzir rizike koji su uključeni u postizanje prirodnog imuniteta putem zaraze. Isto tako , studija ne baca niti sjenu na imunitet koji se stječe cijepljenjem.

Štoviše prednosti cijepljenja u studiji nisu niti navedene, obzirom da u nju nisu bili uključene ljudi koji nisu bili zaraženi novim koronavirusom.

Promišljanje da je bolje ostati necijepljen, proizlazi iz zablude da je čekanje na stjecanje prirodnog imuniteta zapravo stvar izbora. No taj izbor neke može skupo koštati.

Osim očitog rizika od razvoja teškog oblika COVID-19 i moguće smrti od te bolesti, nekoliko nedavnih studija pokazalo je da inače zdrave osobe koje su se oporavile od COVID-19 imaju znatno povećan rizik od dugoročnih zdravstvenih problema, uključujući miokarditis (upala srčanog mišića), zgrušavanja krvi i moždanog udara, u odnosu na cijepljene osobe.

Osim toga, najrigorozniji sigurnosni nadzor u povijesti SAD-a pokazao je da su COVID-19 cjepiva sigurna i učinkovita.

Obzirom na to da je delta varijanta novog koronavirusa u globalnom naletu te da raste broj novooboljelih od COVID-19, kao i broj preminulih, čekanje na stjecanje imuniteta prirodnim putem jednako je uzaludno koliko i opasno.

Hibridni imunitet

No, spomenuta izraelska studija ipak baca novo svjetlo na naše razumijevanje snage imuniteta koji se stječe uzimanjem cjepiva nakon preboljevanja bolesti COVID-19, odnosno takozvanog hibridnog imuniteta.

Nekoliko je studija pokazao značajan porast reakcija antitijela i T-stanica na cjepivo kod osoba koje su već preboljele COVID-19.

Već je nekoliko studija otkrilo da je reakcija imuniteta kod osoba koje su preboljele COVID-19 te nakon toga primile samo jednu dozu Pfizer ili AstraZeneca cjepiva veća nego kod osoba koje su primile dvije doze cjepiva i koje prethodno nisu bile zaražene novim koronavirusom.

Nekolicina zemalja stoga sad daje preporuke da osobe koje su preboljele COVID-19 uzmu jednu dozu cjepiva. Među te zemlje spadaju primjerice i Francuska, Italija i Njemačka.

Na kraju krajeva, ipak smo daleko od okončanja pandemije, a potencijalni rizici izlaganja zarazi su neupitni. Prioritet bi trebao i dalje biti usporavanje prenošenja virusa te procjepljivanje stanovništva koje dosad nije bilo cijepljeno i koje isto tako još nije imalo COVID-19. Sve drugo, u najmanju ruku, ima vrlo malo smisla.

Izvor: The Conversation