Asteroid Dimorphos iza sebe ostavlja dugačak rep krhotina, nakon što je krajem rujna u njega udarila NASA-ina svemirska letjelica DART.

Fotografija snimljena 28. rujna, odnsono dva dana nakon udara, pokazuje krhotine koje su nastale kao posljedica udara svemirske letjelice u taj asteroid čiji je promjer svega 170 metara.

Trenutak udara DART-a u asteroid FOTO Ovo je trenutak udara DART-a u asteroid Dimorphos: "Sada znanost može početi"

Dimorphosov novi oblak prašine i kamenja dugačak je oko 10.000 kilometara, a fotografirali su ga astronomi opservatorija Southern Astrophysical Research Telescope u Čileu.

Dimorphos je dio binarnog sustava asteroida, odnosno vrti se oko većeg asteroida Didymosa, a cilj NASA-ine misije bio je pomaknuti njegovu orbitu oko tog većeg asteroida. Promatranje posljedica udara, posebice koliko je DImorphosova orbita pomaknuta, pomoći će znanstvenicima u razumijevanju kako najbolje zaštititi Zemlju od potencijalno opasnih asteroida u budućnosti. U tom smislu Dimorphos i Didymos su za Zemlju potpuno bezopasni.

Asteroid Dimorphos Povijesni uspjeh NASA-e, DART precizno pogodio asteroid: "Svi smo zadržavali dah. Iznenađena sam da se nitko od nas nije onesvijestio, ni na sekundu"

Slike snimljene odmah nakon udara DART-a u Dimorphos, pokazale su ogroman oblak prašine oko tog asteroida, a sljedećih dana veći dio oblaka rastezao se u rep iza njega. Isti proces kometima daje njihove repove, gdje sunčevo zračenje gura materijal u struju iza glavnog tijela objekta.

Promatranje krhotina nastalih nakon udara reći će astronomima o unutarnjoj strukturi Dimorphosa, što će biti ključno za dizajniranje svih budućih misija za skretanje asteroida, jer je to jedan od glavnih čimbenika koji diktiraju kako udar mijenja putanju asteroida.

Znanstvenici smatraju da je vjerojatnije je da će se asteroid sa snažnom unutrašnjošću skrenuti pri udaru, umjesto da se samo raspadne.

Ilustracija misije DART Zemlja na udaru asteroida: NASA testira potencijalne scenarije za obranu čovječanstva, uskoro lansiraju letjelicu

Nakon što se oblak raziđe, znanstvenici će također moći ispitati svježu površinu koja je ostala nakon udara. Europska svemirska agencija (ESA) planira lansirati svemirsku letjelicu nazvanu Hera 2024. godine, kako bi izbliza ispitala posljedice udara, a ostala promatranja znanstvenici će provesti pomoću teleskopa na Zamlji ili u njezinoj orbiti.

Izvor: New Scientist

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju