Osnivač Microsofta i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, Bill Gates, posljednjih je godina poznatiji po svom aktivizmu i humanitarnom radu, nego po poslovnim pothvatima. Aktivno zagovara jeftinija cjepiva za najugroženije stanovništvo diljem svijeta, sudjeluje u različitim projektima koji bi trebali osigurati pitku vodu i bolje sanitarne uvjete za najsiromašnije, a često i donira novac znanstvenicima i istraživačima koji rade na razvoju novih lijekova i cjepiva.

Proteklih godina, u nekoliko je navrata upozoravao kako će svijet poharati smrtonosna pandemija. Iako nije mogao precizirati kad će se to dogoditi ili o kakvoj će bolesti točno biti riječ, bio je prilično jasan što se posljedica tiče.

Stoga ne iznenađuje što su ga iz New England Journal of Medicine zamolili da napiše kolumnu o veoma aktualnoj temi - koronavirusu.

Protekli tjedan COVID-19 počeo se ponašati poput patogena koji viđamo jednom u 100 godina, a čega smo se pribojavali. Nadam se da neće biti tako loše, ali moramo očekivati najgore, dok ne saznamo više, napisao je Gates.

Iako u svom tekstu Gates govori o pandemiji (epidemiji koja se proširila na velikom području), Svjetska zdravstvena organizacija još uvijek je oprezna i radije koristi izraz epidemija. No, s obzirom na to kako se virus širi, samo je pitanje vremena kad će biti proglašena pandemija.

Moramo spašavati živote. U svakoj krizi, vođe imaju dvije jednako važne odgovornosti: riješiti neposredan problem i pobrinuti se da se ne ponovi, napisao je Gates.

Usporedio je koronavirus s pandemijama gripe koje su u prošlosti ubile milijune ljudi diljem svijeta.

Trenutna pandemija negdje je između pandemije gripe iz 1918. koja je ubila 50 milijuna i one iz 1957. koja je ubila više od milijun ljudi, napisao je Gates.

Ali nije samo napisao "rekao sam vam", već je ponudio i nekoliko veoma konkretnih savjeta kako usporiti širenje koronavirusa o svijetu.

Prije svega, smatra Gates, bogatije zemlje trebale bi pomoći siromašnijim zemljama u Africi i južnoj Aziji slanjem svog medicinskog osoblja koje bi trebalo pratiti širenje virusa i pobrinuti se za raspodjelu cjepiva (kad ono jednom bude razvijeno). Također, trebalo bi pokrenuti međunarodnu bazu podataka u kojoj bi zahvaćene zemlje mogle dijeliti podatke. Razviti sustav koji bi tražio sastojke koji su već testirani, a koji bi se mogli koristiti u razvoju cjepiva. I na kraju, možda najvažnije, vlade i donatri bi trebali sufinancirati proizvodne pogone koji bi mogli proizvesti cjepivo u roku od nekoliko tjedana.

Uvjeren je kako bi se prva cjepiva mogla testirati već u lipnju, ali i kako bi to cjepivo trebalo biti dostupno svima.

S obzirom na ekonomske posljedice koje epidemija ima, a već vidimo COVID-19 može prekinuti lance opskrbe i srušiti burze, da ne spominjemo utjecaj koji ima na ljudske živote, cjepivo mora biti jeftino, istaknuo je Gates.

Gates je kroz svoju zakladu već donirao 100 milijuna dolara borbi protiv širenja koronavirusa, ali je svjestan da to nije dovoljno. Smatra da će za borbu protiv pandemije biti potrebne milijarde dolara.

Vođe moraju poduzeti odlučne mjere odmah. Nemamo više vremena, napisao je na kraju Gates.